Cafe.ba
Za vaš uređaj je dostupna aplikacija
Instaliraj

Bundestag usvojio rezoluciju o događajima iz 1915.

Svijet

Izvor: Cafe.ba / Agencija Anadolija     02.06.2016 u 14:18 h 0

Bundestag usvojio rezoluciju o događajima iz 1915.
FOTO: Agencija Anadolija

Poslanici u njemačkom saveznom parlamentu Bundestagu većinski su usvojili nacrt rezolucije o događajima iz 1915. koja uključuje i izraz "genocid" uz ostale armenske navode


Nacrt rezolucije, koju su pripremile članice vladajuće koalicije Kršćanska demokratska unija (CDU), Kršćansko-socijalna unija (CSU) i Socijal demokratska paritja (SPD) te opozciona Stranka zelenih, podržala je i Ljevičarska partija.

Većina zastupnika CDU-a nije prisustvovala glasanju.

Predsjednik njemačkog parlamenta Norbert Lammert u svom obraćanju pred samo glasanje, istakao je kako parlament nije sud, ali da svakako neće bježati od svojih odgovornosti.

“Vlada Turske nije odgovorna za događaje od prije 100 godina, ali je odgovorna za to šta će biti u budućnosti”, kazao je Lammert.

Današnjem glasanju u parlamentu nije prisustvovala ni kancelarka te zemlje Angela Merkel, kao ni njen zamjenik i predsjednik SPD-a Sigmar Gabriel, niti ministar vajnskih poslova Frank Walter Steinmeier. Jedan zastupnik CDU na glasanju je bio “protiv” a jedan “suzdržan”.

Zastupnici koji su se obratili prije usvajanja nacrta rezolucije poručili su kako njihov cilj nije optužiti Tursku, već se prisjetiti žrtava i podstaći na pomirenje između Turske i Armenije.

Poručili su također kako i tadašnje Njemačko Carstvo snosi odgovornost zbog neintervensianja u tom periodu. Naglašeno je kako danas nije vrijeme da se optuži Turska i njen narod, nego da se ovoj zemlji uputi zahvala jer je svoja vrata otvorila izbjeglicama.

Usvajanje nacrta rezolucije u njemačkom parlamentu sa sobom ne nosi bilo kakve sankcije u pravnom smislu, već je rezolucija kao takva samo savjetodavna.

Tokom glasanja u Bundestagu bili su prisutni i predstavinci ambasada Turske i Armenije u Njemačkoj, a pojedini Armenci su istakli i transparent kojim su se zahvalili za usvajanje rezolucije. 

 

- Šta se dogodilo 1915. godine? -   

Početkom Prvog svjetskog rata armenski naconalisti su iskoristili činjenicu da su Osmanska država i Rusija u rat ušle u suprotnim taborima i savezništvom sa ruskim snagama koristili kako bi osnovali nezavisnu državu Armeniju. 

U okupaciji Istočne Anadolije ruskoj vojsci su veliku podršku pružile te armenske snage. Grupe Armenaca su istupile iz osmanske i pridružile se ruskoj vojsci. Armenske jedinice su tako otežavale napredak osmanske vojske, a ujedno i činile zločine nad civilima na područjima koja su okupirali. 

Osmanske vlasti su u niz navrata održale sastanke kako bi uvjerile istaknute Armence da spriječe te događaje, ali bez uspjeha. Nakon toga, Osmanske vlasti  24. aprila donose odluku o zatvaranju armenskih pobunjeničkih komiteta i odluku o hapšenju i protjerivanju nekih armenskih vođa. Kasnije će upravo taj datum biti izabran za obilježavanje navodnog „genocida nad Armenima“. 

Napadi su nastavljeni uprkos pokušajima osmanske vlasti da se situacija smiri, pa je Osmanska država 27. maja te 1915. godine donijela odluku o iseljavanju armenskog stanovništva koje je ostalo u ratom zahvaćenom području i armenskih snaga koje su sarađivale sa ruskom okupatorskom vojskom. 

Tokom migracije veliki broj Armena je izgubio život zbog ratnih dejstava, unutrašnjih sukoba, osvetničkih djela lokalnih grupa, gladi i zaraznih bolesti. Iako su imale plan da migrantima osiguraju humanitarnu pomoć, osmanske vlasti to nisu uspjele zbog ratnih dejstava. 

Historijski dokumenti jasno pokazuju da osmanske vlasti nisu planirale, niti željele te tragične događaje i da su kažnjavale sve koji su tom prilikom činili zločine nad armenskim migrantima. Ukazuju i na to da su mnogi umiješani u zločine tokom te velike humanitarne tragedije osuđeni na smrt i pogubljeni i prije završetka rata. 

- Potreba za istinom i empatijom -

Armenija i armenska dijaspora generalno očekuje da se deportacije iz 1915. godine okarakteriziraju kao „genocid“ i da od Turske naplate odštetu. 

Termin „gencid“ se pominje u Sporazumu o sprječavanju zločina gencida i kažnjavanju odgovornih iz 1948. godine i njime se ukazuje na zločin planskog i sistematskog potpunog istrebljivanje neke nacije, etničke, vjerske ili rasne grupe. 

Zvanična Turska naglašava da su događaji iz 1915. godine bili tragedija za sve strane, ali da ne mogu biti okarakterizirani kao genocid. Ankara se zalaže da se ti događaji drže podalje od političkih borbi, a da se rješenje traži na bazi historijskih dokumenata i uzajamnog razumijevanja i solidarnosti. 

Turski zvaničnici pozvaju da se, pored analize historijskih arhiva dvije zemlje, izvrši uvid i u arhive drugih zemalja o događajima iz tog perioda i predlažu da se formira nezavisna komisija historičara koja će okupiti turske, armenske i strane eksperte iz struke. 

- Zvanični Jerevan ne razmatra priliku za normalizaciju odnosa sa Ankarom -

Najvažniji događaj za moguću normalizaciju odnosa između Turske i Armenije desio se u oktobru 2009. godine kada su delegacije dvije zemlje u švicarskom Cirihu potpisale dva protokola o uspostavi diplomatskih odnosa i unapređenju odnosa. 

U protokolima se strane obavezuju da za izgradnju međusobrnog povjerenja i rješavanje problema budu korišteni historijski izvori, arhive i da se vrše naučne i nepristrasne analize. Predviđeno je i priznavanje međudržavnih granica. 

Turska vlada je pomenute protokole uputila direktno u parlamentarnu proceduru odobravanja, a armenska strana je prvo zatražila ocjenu Ustavnog suda te zemlje, a Sud je ocijenio da je riječ o protokolima koji nisu u duhu armenskog ustava. 

Armenska vlada je 10. januara 2010. godine saopćila da je zamrznut proces odobravanja potpisanih protokola. 


Pratite Cafe.ba putem aplikacija za Android i iPhone i društvenih mreža FacebookTwitter.

Komentari
Ostavite komentar
Svako širenje mržnje na portalima zakonski je kažnjivo.
Komentari koji sadrže vrijeđanje, psovke, i vulgarane riječi biće izbrisani.


× Početna Najnovije Najčitanije Vijesti Sport Magazin Nauka i tehnologija Zvijezde i tračevi Muzika Film i TV Auto moto Lifestyle Zabava Gradovi Tekstovi pjesama Oglasi