Cafe.ba
Za vaš uređaj je dostupna aplikacija
Instaliraj

Njemačka: Protesti protiv glasanja o rezoluciji u vezi s događajima iz 1915.

Svijet

Izvor: Cafe.ba / Agencija Anadolija     01.06.2016 u 21:16 h 5

Njemačka: Protesti protiv glasanja o rezoluciji u vezi s događajima iz 1915.
FOTO: Agencija Anadolija

- Demonstranti su ispred Branderburške kapije u Berlinu održali proteste, noseći zastave Turske i Njemačke


Veliki broj članova turske zajednice koji žive u Njemačkoj u srijedu su održali proteste protiv najavljenog glasanja o rezoluciji u vezi s događajima iz 1915. godine u njemačkom parlamentu, javlja Anadolu Agency (AA).

Demonstranti su ispred Branderburške kapije u Berlinu održali proteste, noseći zastave Turske i Njemačke.

Okupljeni su nosili transparente na kojima je pisalo "Protiv laži o genocidu, protiv mržnje, da solidarnosti", i "Federalni parlament nije nadležan, parlamenti nisu sudovi". 

U srijedu se diljem Njemačke održavaju protesti članova turske zajednice u znak protesta protiv glasanja o rezoluciji u vezi s događajima iz 1915. godine u njemačkom parlamentu koje će biti održano sutra. 

Premijer Turske Binali Yildirim kazao je u srijedu u Ankari komentarišući najavljeno glasanje o rezoluciji u vezi s događajima iz 1915. godine u njemačkom parlamentu, kako prošlost svake države treba da bude istražena, ali da to trebaju raditi historičari. 

"Turska nema šta kriti. Neka sve bude istraženo, historija, prošlost svake zemlje. Neka izađe na vidjelo sve o svakome, ali neka to rade historičari. Pogrešno je da se takvim pitanjima bave političari posebno u unutarpolitičkim razračunavanjima. Zbog toga, nema sumnje da će biti narušeni odnosi Turske i Njemačke iako mi to ne želimo", kazao je Yildirim. 

Šta se desilo 1915. godine? 

Početkom Prvog svjetskog rata armenski naconalisti su iskoristili činjenicu da su Osmanska država i Rusija u rat ušle u suprotnim taborima i savezništvom sa ruskim snagama kako bi osnovali nezavisnu državu Armeniju. 

U okupaciji Istočne Anadolije ruskoj vojsci su veliku podršku pružile te armenske snage. Grupe Armenaca su istupile iz osmanske i pridružile se ruskoj vojsci. Armenske jedinice su tako otežavale napredak osmanske vojske, a ujedno i činile zločine nad civilima na područjima koja su okupirali. 
Osmanske vlasti su u niz navrata održale sastanke kako bi uvjerile istaknute Armence da spriječe te događaje, ali bez uspjeha. Nakon toga, Osmanska vlada 24. aprila donosi odluku o zatvaranju armenskih pobunjeničkih komiteta i odluku o hapšenju i protjerivanju nekih armenskih vođa. Kasnije će upravo taj datum biti izabran za obilježavanje navodnog „genocida nad Armenima“. 
Napadi su nastavljeni uprkos pokušajima osmanske vlasti da se situacija smiri, pa je Osmanska država 27. maja te 1915. godine donijela odluku o iseljavanju armenskog stanovništva koje je ostalo u ratom zahvaćenom području i armenskih snaga koje su sarađivale sa ruskim okupatorskom vojskom. 
Tokom migracije veliki broj Armena je izgubio život zbog ratnih dejstava, unutrašnjih sukoba, osvetničkih djela lokalnih grupa, gladi i zaraznih bolesti. Iako su imale plan da migrantima osiguraju humanitarnu pomoć, osmanske vlasti to nisu uspjele zbog ratnih dejstava. 

Historijski dokumenti jasno pokazuju da osmanske vlasti nisu planirale, niti željele te tragične događaje i da su kažnjavale sve koji su tom prilikom činili zločine nad armenskim migrantima. Ukazuju i na to da su mnogi umiješani u zločine tokom te velike humanitarne tragedije osuđeni na smrt i pogubljeni i prije završetka rata. 

-    Potreba za istinom i empatijom 

Armenija i armenska dijaspora generalno očekuje da se deportacije iz 1915. godine okarakteriziraju kao „genocid“ i da od Turske naplate odštetu. 

Termin „gencid“ se pominje u Sporazumu o sprječavanju zločina gencida i kažnjavanju odgovornih iz 1948. godine i njime se ukazuje na zločin plansko i sistematsko potpuno istrebljivanje neke nacije, etničke, vjerske ili rasne grupe. 

Zvanična Turska naglašava da su događaji iz 1915. godine bili tragedija za sve strane, ali da ne mogu biti okarakterizirani kao genocid. Ankara se zalaže da se ti događaji drže podalje od političkih borbi, a da se rješenje traži na bazi historijskih dokumenata i uzajamnog razumijevanja i solidarnosti. 
Turski zvaničnici pozvaju da se, pored analize historijskih arhiva dvije zemlje, izvrši uvid i u arhive drugih zemalja o događajima iz tog perioda i predlažu da se formira nezavisna komisija historičara koja će okupiti turske, armenske i strane eksperte iz struke. 

-    Zvanični Jerevan ne razmatra priliku za normalizaciju odnosa sa Ankarom 

Najvažniji događaj za moguću normalizaciju odnosa između Turske i Armenije desio se u oktobru 2009. godine kada su delegacije dvije zemlje u švicarskom Cirihu potpisale dva protokola o uspostavi diplomatskih odnosa i unapređenju odnosa. 

U protokolima se strane obavezuju da za izgradnju međusobrnog povjerenja i rješavanje problema budu korišteni historijski izvori, arhive i da se vrše naučne i nepristrasne analize. Predviđeno je i priznavanje međudržavnih granica. 

Turska vlada je pomenute protokole uputila direktno u parlamentarnu proceduru odobravanja, a armenska strana je prvo zatražila ocjenu Ustavnog suda te zemlje, a Sud je ocijenio da je riječ o protokolima koji nisu u duhu armenskog ustava. 

Armenska vlada je 10. januara 2010. godine saopćila da je zamrznut proces odobravanja potpisanih protokola.


Pratite Cafe.ba putem aplikacija za Android i iPhone i društvenih mreža FacebookTwitter.

Komentari
  1. Fašistička solidarnost je bila u Srebrenici.

  2. nakon 100 godina i sta sad,Oni koji su donosili rezoluciju nisu ni u mudima bili,Hajte donesite REZOLUCIJU sta je bilo u BOSNI i HRVATSKOJ sto milioni ljudi svjedoci,nemoj da neko poslije vjeka raspravlja o pomenutom.Dje bila rusija sto veto nije dala,he.....he...he...he...he..lagahno..he....he...he....he...jos lakse...he...heee

  3. turci genocidasi

  4. Turci u oba rata bili sa Nijemcima i oba puta dobili po nosu.
    A kako oni pričaju, oni su Jermene sklonili u cvijećnjake da ih zaštite od nevolja, a oni se masovno samopoubijali.
    Koliko se ova Turska samoizolovala, to je čudo jedno.Nisu oni od civilizacije udaljeni šest mjeseci avionom, već su tu, a misle da ovakve nespretne laži mogu da prođu, kao u Turskoj.Jadan je i njihov narod koji milom ili silom vjeruje svojim političarima.

  5. Padaju maske, fasisticka solidarnost ponovo na delu!

Ostavite komentar
Svako širenje mržnje na portalima zakonski je kažnjivo.
Komentari koji sadrže vrijeđanje, psovke, i vulgarane riječi biće izbrisani.


× Početna Najnovije Najčitanije Vijesti Sport Magazin Nauka i tehnologija Zvijezde i tračevi Muzika Film i TV Auto moto Lifestyle Zabava Gradovi Tekstovi pjesama Oglasi