Cafe.ba
Za vaš uređaj je dostupna aplikacija
Instaliraj

Haris Silajdžić: Za BiH je prioritet da postane punopravna članica NATO-a

Bosna i Hercegovina

Izvor: Cafe.ba / Agencija Anadolija     30.05.2016 u 11:42 h 0

Haris Silajdžić: Za BiH je prioritet da postane punopravna članica NATO-a
FOTO: Agencija Anadolija

Haris Silajdžić, nekadašnji član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i ministar vanjskih poslova u vrijeme međunarodnog priznanja Bosne i Hercegovine prije skoro dvije i pol decenije, izjavio je kako od zemalja regije očekuje da postanu dio Evropske unije i da gaje dobre međusobne odnose kako bi se poboljšao život ljudi koji žive u njima.


"Ukoliko se to ne desi, izgubićemo mlade generacije. Oni mogu naći posao u Zapadnoj Evropi, ali se to ne treba dešavati, mladi nama trebaju ovdje", kazao je Silajdžić u intervjuu za Anadolu Agency (AA) odgovarajući na pitanje o njegovim očekivanjima od zemalja Zapadnog Balkana, njihovoj budućnosti, perspektivama i međusobnim odnosima.

Govoreći o trenutnoj situaciji, Silajdžić je rekao kako u regiji još uvijek postoji populizam i nacionalizam koji se koristi kao alatka za skrivanje propusta i nedostataka vlasti da sprovedu ono za šta su zadužene.

"Postoji mnogo populizma zato što se populizmom i nacionalizmom najbolje skrivaju nedostaci jedne vlade. Međutim, ljudi traže konkretne stvari. Traže normalan život, zaposlenje, vole da im bude isto kao i u drugim demokratskim društvima", smatra Silajdžić.

Prisjećajući se 22. maja 1992. godine, dana kada je Bosna i Hercegovina postala članica Ujedinjenih nacija, upravo u vrijeme kada je on bio ministar vanjskih poslova BiH, Silajdžić navodi da se tada naporno radilo da BiH bude priznata od UN-a. Istakao je da je to otežalo situaciju agresorima, koji su ubijali civile u BiH, ali i pored svega, dodao je, BiH je postala suverena zemlja.

"Te godine, nažalost, desila se agresija u BiH. Tada sam bio ministar vanjskih poslova i moj glavni cilj je bio je da BiH postane punopravna članica UN-a, i upravo smo to postigli 22. maja 1992. godine. Nažalost, uslijedila je agresija na Bosnu i Hercegovinu, ali sada priznatu članicu UN-a, što je otežalo situaciju agresorma i učinilo je da BiH postane suverena zemlja. Sjećam se iznenađenja ljudi koji su to doživljavali. Sa tom agresijom, sa tim planom da se ubijaju civili, da se deportiraju... To nas je sve iznenadilo, bila je to jedna situacija u kojoj ljudi nisu bili mentalno spremni da to podnesu. Živjeli su u miru, odjednom, žive u užasu, to je bio rat protiv civila, tako što je došlo do jedne traume, nakon koje se ljudi i dan-danas trude pomiriti s onim što se desilo. Mnogo je teško pomiriti se s tim... Naš prosperitet je u velikoj mjeri vezan navikama, običajima, kulturama i mentalitetom, ali ukoliko želimo neke promjene moraćemo da promijenimo stvari, prije svega, organiziranjem energije mladih ljudi", kaže Silajdžić dodajući da se situacija u društvu može popraviti provođenjem prave demokratizacije, tako što će se ljudi sami organizirati i uklopiti u aktuelne tokove savremenog svijeta.

- BiH je mogla brže napredovati ka EU i NATO-u -

"Potrebna nam je prava demokratizacija, ljudi da se organizuju sami i da se potrude popraviti situacije upravljajući se s vrijednostima koje smo dostigli kao civilizacija, prije svega, humanim odnosom prema drugačijima i drugima. Mi se, kao nikada do sada, susrećemo s različitostima na svakom koraku, s mnogim ljudima različitih vjera, kultura i običaja. Ovdje je potrebno prihvatiti drugog kao takvog, ne podižući zidove, ni stvarne, ni metaforične, zato što to nije rješenje. Svaki zid je priznanje poraza", kaže Silajdžić. 

On smatra da je BiH mogla brže napredovati ka evroatlanskim integracijama, potencirajući da glavni prioritet BiH treba biti članstvo u NATO-u. Kaže kako proces učlanjenja BiH u EU i NATO traje duže nego što bi to trebalo biti, dodavši kako bi međunarodna zajednica i političke elite u BiH mogli učiniti više na tom planu.

"Mogli smo i brže napredovati, koče nas mnoge stvari. Mislim da je za BiH prioritet postati punopravna članica NATO-a. S time bismo poslali poruku cijelom regionu. Ima ovdje populista, projekata koji su još uvijek proizvod loših ideologija, a punopravno članstvo u NATO-u poslalo bi poruku konačnosti ove pozicije", smatra Silajdžić i dodaje: "Kada BiH postane članica tih organizacija, a onda i ujedinjene Evrope, moći ćemo se posvetiti boljim stvarima, izgradnji društva, ekonomije i tako dalje. To nas još uvijek koči. Mogli smo brže na tom putu. I mi, zajedno sa međunarodnom zajednicom, mogli smo napraviti više."

Kad je riječ o odnosu i očekivanjima od ukupnog društvenog razvoja u BiH i zemljama regije, Silajdžić kaže da je optimista, koji svoj optimizam temelji na novoj generaciji za koju smatra da je pametnija i bolja od prethodnih.

"Ja sam rekao da sam optimista. Ovo je vrijeme nakon velikog zemljotresa, vrijeme sekundarnih, manjih zemljotresa. Dolazi sasvim drugačija generacija, pametnija, bolja, obrazovanija, zato sam optimista. Slabosti će proći. Ostaju ožiljci u dušama onih koji su izgubili svoje najdraže, ali moramo ići dalje. Verujem u generacije koje dolaze. Verujem da će uraditi sve da bi se uklopili u Evropu. Ne očekujem ništa idealno, to je nemoguće, ali očekujem da svaka od ovih zemalja postane dio Evrope i svaka zemlja istovremeno da njeguje dobre odnose sa svim drugim zemljama zbog poboljšanja životnih uslova u svakoj od tih zemalja. To je ono što ljudi danas traže. Dosta je bilo praznih priča. U suprotnom, ukoliko se to ne desi, izgubićemo mlade generacije, oni mogu naći posao u Zapadnoj Evropi, ali nam se to ne treba desiti. Mladi nam trebaju ovdje", zaključuje Silajdžić. 

- Pohvala Turskoj za prijem oko tri miliona izbjeglica -

Izbjeglička i migrantska kriza kao globalni problem nameću se kao nezaobilazna tema. Govoreći o ulozi Turske i njenim aktivnostima u odnosu na izbjegličku krizu, Silajdžič podvlači da je za svaku pohvalu ono što Turska radi, zato što je, kako kaže, Turska obezbijedila dostojanstven život za oko tri miliona izbjeglica kojima je dostojanstvo jedino preostalo.

"Bez obzira o kojoj zemlji se radi, u ovome slučaju o Turskoj, koja je primila oko tri miliona izbjeglica i obezbedila im dostojanstven život, je za svaku pohvalu. Isto to mogu kazati i o Njemačkoj, koja je obezbijedila ne samo tim ljudima dostojanstven život, nego će to i samoj državi u budućnosti donijeti prosperitet. Pogledajte samo te ljude, oni su napravili Ameriku. Steve Jobs je bio Sirijac, a onda izbjeglica. Izbjeglice su napravile Ameriku i moći će poboljšati i Evropu. Negdje postoji politička potreba da se to veže sa terorizmom, ima i takvih slučajeva... Ali, dobra djela se vraćaju. Mi smo civilizirani onoliko koliko pažnje posvećujemo slabim karikama u društvu. Civilizirano društvo posvećuje pažnju nezaštićenom čovjeku, zato su oni koji su prihvatili izbjeglice za svaku pohvalu. Ima i takvih koji podižu zidove, ali zidovi ne mogu spriječiti to. Postoji nešto što se zove kosmička pravda, ukoliko radiš nešto dobro, dobro ćeš i naći", kaže Silajdžić.

Iako je široj javnosti poznat kao političar koji je obnašao visoke državničke funkcije u BiH, Haris Silajdžić je i univerzitetski profesor s međunarodnom karijerom, ali i pjesnik. On je ovih dana posjetio Skoplje, gde je promovisao svoju zbirku pjesama "Sarječja". Nije krio zadovoljstvo zbog velikog interesovanja za promociju njegove zbirke pjesama, uz napomenu da knjiga priča o vremenu u kojem živimo. Podsjeća i da se poezijom bavi čitav svoj život, a politikom, kako je rekao, jedan dio života. Dodaje kako to i nije neobično, jer ima mnogo političara koji su bili pjesnici i pisci.

- Pjesnik od 16. godine -

"Ako pričamo o politici, ima mnogo političara koji su bili pjesnici i pisci. U najboljim vremenima u Španiji, Andaluziji, nije se moglo zamisliti da na čelu bude čovjek koji se u najmanju ruku bar malo ne razumije u poeziju", kaže Silajdžić.

 

Dodaje kako se, u poređenju s politikom, u poeziji osjeća prirodnije, kao i da u njegovoj poeziji najčešće preovlađuju motivi stanja čovjeka, odnosno poezija koja, kako kaže, preispituje vrijednosti savremenog života. 

U Skoplje je došao zahvaljujući ideji svojih prijatelja iz Makedonije koji su željeli da njegova zbirka pjesama bude promovisana i u glavnom gradu te zemlje.

"Poezija je kod mene mnogo starija od bavljenja politikom. Počeo sam pisati sa 16 godina, a kad sam došao do malo više vremena, uspio sam sakupiti ono što sam napisao i napravio sam zbirku pjesama", objašnjava i dodaje kako se zbirka sastoji i od starih i od novijih pjesama, i da je nastala spontatno.

Na kraju poručuje da će mu biti izuzetno drago ukoliko njegova poezija dotakne dušu onih koji će je čitati. 


Pratite Cafe.ba putem aplikacija za Android i iPhone i društvenih mreža FacebookTwitter.

Komentari
Ostavite komentar
Svako širenje mržnje na portalima zakonski je kažnjivo.
Komentari koji sadrže vrijeđanje, psovke, i vulgarane riječi biće izbrisani.


× Početna Najnovije Najčitanije Vijesti Sport Magazin Nauka i tehnologija Zvijezde i tračevi Muzika Film i TV Auto moto Lifestyle Zabava Gradovi Tekstovi pjesama Oglasi