Foto: cafe.ba

SARAJEVO - Rasprave o budućem izgledu izbornog zakonodavstva u BiH se vode na nekoliko frontova, a posljednji potezi ukazuju da promjena, po svemu sudeći, ne bi trebalo da bude kada je riječ o visini izbornog praga na stranačkoj listi koji je potrebno preći za osvajanje mandata na opštinskim izborima.

Na prijedlog ranijeg saziva Interresorne radne grupe za izradu izmjena i dopuna izbornog zakonodavstva, krajem aprila 2016. Predstavnički dom Parlamenta BiH, a nakon amandmanskog djelovanja rukovodstva, usvojio je prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH kojim je cenzus na listi za osvajanje mandata sa pet odsto na lokalnim izborima podignut na deset,  odnosno 20 odsto kada su u pitanju opšti izbori.
 
Ovo pitanje nedavno su na dnevni red vratili opozicioni poslanici u Parlamentu BiH, okupljeni oko SDP-a BiH, koji su zatražili da izborni prag ponovo bude spušten na deset odsto na opštim izborima. Prijedlog je dobio negativno mišljenje Ustavnopravne komisije u Predstavničkom domu, ali poslanici na poslednjem zasjedanju polovinom ove sedmice nisu usvojili to negativno mišljenje te je Ustavnopravna komisija zadužena da sačini novo mišljenje o ovom prijedlogu zakona.
 
Za negativno mišljenje glasalo je 14, a protiv 18 poslanika.
 
Šefica poslaničkog Kluba SNSD-a Snježana Novaković Bursać naglasila je za “Glas Srpske” da bi bilo bolje da se ova i slična pitanja delegiraju ka aktuelnom sazivu Interresorne radne grupe za izmjenu Izbornog zakona BiH, čiji je član. S druge strane, poručila je da je njihov stav da mandat treba da pripadne stranci, o čemu se takođe polemisalo posljednjih dana, ali i da nisu za smanjenje izbornog praga.
 
- Mora se, ipak, remodalisati sklop koji se tiče vlasništva mandata kao i druga pitanja – dodala je Novaković Bursać.
 
Bivši član Interresorne radne grupe Lazar Prodanović, koji je njen dio kada je promijenjen izborni prag, smatra da možda i ima osnova da se ponovo stupi cenzus, ali da o tome treba ozbiljno razgovarati i vidjeti kakva su generalna razmišljanja, uz pokazatelje na terenu.
 
- Ako Komisija ponovo da negativno mišljenje obustavlja se postupak, ali mislim da bi bilo bolje sve te prijedloge usmjeriti prema Interresornoj grupi i da budu razmatrani u paketu jer se ovako stiče utisak da se svi takmiče na svoj način – rekao je Prodanović.
 
Poslanik SDP-a Saša Magazinović, koji je jedan od predlagača izmjena u kojima se traži spuštanje cenzusa, istakao je za “Glas Srpske” da očekuje da će se poslanici presabrati i shvatiti da ne može biti neustavno rješenje koje je “do prije nekoliko godina bilo na snazi te da će glasati u skladu sa svojim stavovima koje djele po hodnicima sa kolegama, a ne kako narede stranački šefovi”.
 
Takozvano “šetanje” na listama omogućeno je onim kandidatima koji dobiju potreban procenat od ukupnog broja glasova liste. Tako se dešava da kandidati koji su niže rangirani, zahvaljujući velikom broju ličnih glasova preskoče čak i nosioce lista. S druge strane, ovako visok prag izaziva potrebu da oni koji se bave malverzacijama budu još aktivniji u prvim satima nakon izbora kada se, po svjedočenjima pripadnika raznih političkih partija, čini najviše izbornih mahinacija.
 
Obrazloženje
 
U obrazloženju razloga za spuštanje cenzusa za osvajanje mandata piše da se visokom stopom od 20 odsto narušava izborna volja građana i obesmišljava sistem preferencijalnog glasanja za pojedine kandidate. Uz to, naglašeno je da se prijedlogom zakona ide u pravcu punog poštivanja izborne volje birača u BiH.
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )