Upozorenje građanima BiH: Najčešće se falsifikuju lijekovi protiv impotencije, pazite gdje kupujete

Da bi bili sigurni u sadržaj i kvalitet lijekova, građani ih trebaju nabavljati samo u ovlaštenim apotekama, savjetuju iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.


“Prema dosadašnjim saznanjima najčešće se falsifikiju tzv. life style lijekovi (lijekovi za liječenje erektilne disfunkcije, lijekovi za mršavljenje, anabolici), mada prema iskustvima drugih država može se konstatovati da se krivotvore i tzv. life saving lijekovi (antibiotici, vakcine, citostatici)”, rekli su za portal InfoBijeljina iz Agencije.

Dodaju da kod falsifikovanih lijekova sadržaj aktivne supstance najčešće nije odgovarajući.

U Agenciji kažu da nije mali broj slučajeva da takvi preparati uopšte ne sadrže aktivnu supstancu ili sadrže posve drugu supstancu od one koja je navedena na pakovanju. U nekim drugim slučajevima lijek je proizveo neki drugi proizvođač, a na pakovanju je naznačen proizvođač koji inače proizvodi taj lijek. 

“Međutim, takva proizvodnja nije u skladu sa Principima dobre proizvođačke prakse, te je kvalitet/efikasnost/bezbjednost takvog lijeka upitna. Svakako, ukoliko pacijent uzima lijek koji ne sadrži deklarisanu količinu aktivne supstance ili uopšte ne sadrži aktivnu supstancu ili ukoliko lijek nije proizveden u skladu sa Principima dobre proizvođačke prakse, te je kvalitet/efikasnost/bezbjednost takvog lijeka upitna, neće se izliječiti i samim tim će njegovo zdravlje biti ugroženo”, kažu iz Agencije. 

Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hecegovine (ALMBiH), kako kažu iz Agencije, bavi se obezbjeđivanjem kvalitetnih, efikasnih i bezbjednih lijekova na tržištu Bosne i Hercegovine. 

“Imajući u vidu da se i u razvijenijim zemljama od BiH u legalnom lancu distribucije lijekova mogu pronaći krivotvoreni i falsifikovani lijekovi, ni BiH u tom smislu nije zaštićena. Krivotvoreni, odnosno falsifikovani lijekovi su prisutni uglavnom na ilegalnom, tj. na internet tržištu”, kažu iz ALMBiH za portal InfoBijeljina.

Internet je, kako dodaju, slobodno tržište koje niti jednim zakonom u BiH nije uređeno i predstavlja najveću opasnost, jer putem interneta građani kupuju i koriste lijekove neutvrđenog sastava i neprovjerenog kvaliteta. 

“Prometom lijekova se mogu baviti samo licencirane ustanove: prometom lijekova na veliko se mogu baviti veleprometnici kojima je ova Agencija izdala dozvolu za promet na veliko, a prometom lijekova na malo se mogu baviti apoteke kojima su entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja izdala dozvolu. Prema entitetskim zakonima o apotekarskoj djelatnosti prodaja lijekova putem interneta nije dozvoljena. Fizička lica i nelicencirane ustanove se ne mogu baviti prometom lijekova. Takav promet lijekova je nelegalan”, ističu iz ALMBiH.
 


Pratite InfoBijeljina.com putem aplikacije za Android i društvenih mreža Facebook i Twitter.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram