U Hercegovini trostruko više prskaju vinovu lozu od potrebnog

“U HNŽ-u samo jedno prskanje vinove loze košta 2,3 milijuna KM i tvrdim da ih još uvijek ma barem pet milijuna KM viška”, kaže dr. sc. Perica Bulić, ravnatelj Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja.

Koliko hercegovački poljoprivrednici nepotrebno tretiraju poljoprivredne kulture, time nanoseći nemjerljivu štetu okolišu – biljkama, vodama i tlu, ali i konačnom proizvodu, upozorili su iz županijskog Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja, jednom od najustrojenijih u BiH.

“U HNŽ-u samo jedno prskanje vinove loze košta 2,3 milijuna KM i tvrdim da ih još uvijek ma barem pet milijuna KM viška”, kazao je dr. sc. Perica Bulić, ravnatelj Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja.

Perica Bulić

Pojašnjavajući kako će upravo drastično smanjenje prekomjernog korištenja zaštitnih sredstava biti jedan od uvjeta ulaska BiH u EU, dr. Jukić je kazao: “BiH je obvezna, prije ulaska u EU, svoju poljoprivredu dovesti do integriranog oblika, odnosno, da sama zaštita bude integrirana zaštita. To podrazumijeva korištenje zaštitnih sredstava samo onda kada je potrebno i dozvoljeno. Kod nas je ovdje tzv. konvencionalna proizvodnja, radi se o potpuno zaštiti, što znači da,  prije samog isteka djelovanja jednog sredstva, odmah se tretira drugim. Znači, to je blago rečeno – nedopustivo i na štetu i biljaka, i čovjeka i okoliša”, zaključio je on.

Ovakvoj praksi kod hercegovačkih ali i bh proizvođača hrane svakako će uskoro morati doći kraj i to zbog, kako je pojašnjeno, strogih uvjeta izvoza hrane i pića u zemljama EU.

To će, kako zaključuje, natjerati proizvođače da se ozbiljnije pozabave zaštitom i slušaju stručne savjete.

“Kada uzmete da postotak ljudi koji slušaju naše sugestije i savjete raste, to je ipak neki uspjeh. Ni jedna naša objava o zaštiti biljaka ne ode prema proizvođačima dok se ne konsultiraju stručnjaci iz Federalnog agromediteranskog zavoda i ljudi iz struke sa fakulteta. Nažalost, najviše ljudi poslušaju naš savjet jer im tako ostane ušteđen novac u džepu, koji bi inače potrošili za nepotrebna zaštitna sredstva, pa samim tim i nepotrebno tretiranje”, zaključuje  ravnatelj Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu i zaštitu bilja.

Piše: V. Soldo, [email protected]

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram