U BiH niko ne zna šta sa kineskom elektronikom

BANJALUKA, BERLIN - Evropska unija razmatra zabranu ili ograničavanje upotrebe ili ugradnje opreme kineskih telekomunikacionih kompanija, a u BiH nijedna agencija koju smo kontaktirali ne zna na koji način postupati kad je u pitanju zabrinutost pojedinih zemalja da neke kineske kompanije koriste opremu za prisluškivanje u svojim uređajima.

Naime, pojedine zemlje smatraju da treba zabraniti ili ograničiti uvoz kineske elektronske robe zbog navoda o prisluškivanju. Juče je Angela Merkel, njemačka kancelarka, boraveći u Japanu, rekla da su njenoj zemlji potrebne garancije od kineske kompanije "Huawei" da neće predati podatke kineskoj državi prije nego što dozvoli tom proizvođaču telekomunikacione opreme da učestvuje u gradnji 5G mreže. Istovremeno, prošle sedmice je Reuters ekskluzivno javio da Evropska komisija razmatra zabranu ugradnje opreme kineskih proizvođača u svoje sisteme 5G mreže. Vlada SAD je još prošle godine zabranila kineskim kompanijama "Huawei" i ZTE da prodaju svoje proizvode u radnjama široke potrošnje i elektroničke opreme u kojima pripadnici Pentagona i Američke vojske kupuju, a osim njih i Njemačke, i Velika Britanija, Novi Zeland i Australija su ili zabranili instaliranje kineske robe u njihove 5G sisteme ili su ograničili njihovu primjenu.

U Ministarstvu transporta i komunikacija BiH, kao i u entitetskim ministarstvima nadležnim za komunikacije, rekli su nam da nisu nadležni u vezi s ovom temom, te su nas uputili na Institut za standarde BiH, iz kojeg nam, do zaključenja broja, nije stigao odgovor na pitanje da li planiraju preduzeti neke mjere.

Iz Ambasade Kine u Sarajevu kažu da niko nije pružio nijedan dokaz protiv "Huaweija" kad je u pitanju instaliranje opreme za prisluškivanje.

"Nijedan kineski zakon ili kineska regulacija ne daje bilo kojoj instituciji mandat da natjera kompanije da se obavezuju da instaliraju opremu za odavanje podataka. Kineska vlada nikad nije tražila od 'Huaweija' da instalira takozvanu opremu za obavezno odavanje podataka u svoje proizvode, niti je takva oprema ikad pronađena u njihovim proizvodima", istakli su u Ambasadi Kine.

Ističu da je kineska strana uvijek bila posvećena da razvije saradnju na obostranu korist s evropskim zemljama.

"U međuvremenu, nijedna zemlja, organizacija ili pojedinac nema pravo da ometa ili čak sprečava zakonito i legitimno poslovanje kineskih kompanija a da ne pruži osnov ili čvrst dokaz. Nadamo se da će pošteno, transparentno i neutralno okruženje biti obezbijeđeno kineskim kompanijama kada su njihove investicije u pitanju, kao i poslovanje i saradnja", istakli su oni.

U Upravi za indirektno oporezivanje BiH kažu da je teško u kratkom roku izdvojiti uvoz kineske robe u BiH koja se može identifikovati kao komunikaciona oprema, ali da je u BiH pod tarifnim brojem 85, koji se odnosi na električne mašine i opremu, aparate za snimanje ili reprodukciju zvuka, televizijske aparate i dijelove i pribor za te proizvode, u 2018. godini uvezeno robe u vrijednosti 336 miliona maraka, ukupne mase deset hiljada tona.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram