Connect with us

Bosna i Hercegovina

Sudbina puta BiH ka NATO-u: MAP čeka izbore

Published

on

BANJALUKA – Bosna i Hercegovina još nije demonstrirala dovoljan nivo ozbiljnosti odbrambenih politika na državnom nivou da bi mogla aktivirati Akcioni plan za članstvo u NATO-u (MAP), rekao je izvor “Nezavisnih” upućen u ovu problematiku.

Naime, godišnji planovi u okviru MAP-a se obično usvajaju u septembru pa je to u ustaljenoj praksi mjesec kada se može očekivati eventualno donošenje odluka u vezi sa NATO putem BiH. Naš sagovornik je pojasnio da u okviru NATO-a postoje dvije linije razmišljanja o mogućem članstvu BiH u NATO-u. Kako kaže, prva linija je politička, i u njoj se ogledaju politička i geostrateška pitanja u svjetlu kojih se posmatra i članstvo BiH u toj organizaciji. Primjera radi, kako kaže, zemlje koje smatraju da je Rusija bezbjednosna prijetnja sklonije su primanju BiH u NATO kao jedan od mogućih poteza u geostrateškim odnosima. Druga linija, kako kaže, je vojno-tehnička, u kojoj se vojni profesionalci pitaju da li je zemlja u stanju da izvršava sve obaveze koje članstvo u NATO-u predviđa.

Primjera radi, kako kaže, postavlja se pitanje može li BiH čuvati vojne tajne, ili će ih neko u bezbjednosnoj administraciji dostavljati trećoj strani. Osim toga postavlja se i pitanje može li BiH donositi jedinstvene odluke kad je u pitanju neka potencijalna bezbjednosna kriza, ili bi njeno unutrašnje usaglašavanje usporavalo donošenje odluka na nivou Alijanse. Dodao je da je pitanje vojne imovine upravo i postavljeno ne kao direktni uslov, već kao dokaz da je BiH prevazišla zastoje i potencijalne probleme u bezbjednosnom sektoru.

Denis Hadžović, ekspert za bezbjednost iz Sarajeva i direktor Centra za bezbjednosne studije, kaže da BiH neće aktivirati MAP na zasjedanju Sjevernoatlantskog savjeta u septembru, jer bi, kako smatra, takva odluka mogla dodatno polarizovati bh. političku scenu i biti iskorištena kao veoma pogodna tema za projiciranje oprečnih i kontroverznih političkih stavova tokom predizborne kampanje.

“Ukoliko NATO odluči da reducira svoje političke uslove iz Talina vezane za registraciju cjelokupne nepokretne vojne imovine na državu, te uvaži napore koji su uloženi u knjiženje ove imovine na nivou FBiH, vjerovatno će sačekati proces implementacije izbornih rezultata i formiranje vlasti. Ukoliko taj proces bude moguće sprovesti u skladu sa demokratskim principima i u razumnom roku, mogla bi se nakon toga očekivati odluka o aktiviranju MAP-a”, smatra on. Dodaje da bi jedna od opcija mogla biti nešto slično što je EU uradila s implementacijom odluke “Sejdić i Finci”.

“Uporište za jednu takvu odluku svakako  postoji i u stavovima Vojnog komiteta NATO-a, koji je prilikom zadnje posjete MO BiH i OS BiH jasno iskazao stavove da je BiH u pogledu vojnih uslova ispunila sve kriterije za aktiviranje MAP-a”, navodi on.

Dušanka Majkić, pak, član Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost parlamenta BiH, smatra da je BiH daleko od NATO-a i sumnja da će biti aktiviran MAP u dogledno vrijeme.

“Nije dovoljno da neko dođe i kaže da smo nešto ispunili, već moraju biti ispunjeni pravi uslovi. A da li će BiH ikad postati članica – to zavisi od mnogih stvari koje se odnose na odluke u zemlji. Što se tiče srpske strane, mi smo kategorično protiv i smatramo da BiH treba da ostane neutralna na isti način kao što je Srbija”, kaže Majkićeva.

Hadžović dodaje da je teško govoriti o prednostima aktiviranja MAP-a s obzirom na oprečne stavove u vezi sa NATO-om, ali da bi BiH aktiviranjem povećala svoj ugled na međunarodnom planu.

“Istovremeno bi se i proširio broj institucija iz BiH koje sarađuju sa NATO-om, između ostalog i onih koje su zadužene za promicanje vladavine prava, a samim tim i bolju zaštitu ljudskih prava pojedinaca”, kaže on.

Izvor:Nezavisne

Popularno