Spilja na Majorki krije tajne o globalnom podizanju nivoa mora

Na sjeveroistočnoj obali španskog ostrva Majorka nalazi se spilja Coves d'Artà, čije su kamene formacije stalaktita i stalagmita živi svjedoci klimatskih promjena u prošlosti i koje istovremeno upućuju na promjene koje tek slijede.

FOTO: N.N


Najnovije istraživanje pokazalo je da spilja Arta, čiji se unutrašnji prostor popularno naziva Odaja čistilišta i Odaja pakla, krije zastrašujuće tajne o podizanju nivoa okeana za koje se predviđa da će se usljed velikih klimatskih promjena dogoditi u budućnosti, piše ScienceAlert.


Analiza naučnika

Međunarodni tim naučnika u svojoj nedavnoj studiji analizirao je mineralne naslage zvane speleoteme, prisutne u spilji u velikom broju.


Speleotemi uključuju stalaktite i stalagmite i dolaze u više različitih oblika. Proces njihove formacije u obliku taloga ogleda se u hemijskim reakcijama koje mogu trajati desetinama, stotinama ili hiljadama godina.


Analiza tih geohemijskih naslaga može nam puno reći o uslovima u okolini u kojima je došlo do njihovog formiranja.


U sklopu nedavne studije naučnici su analizirali tzv. freatička rastinja, pojave do koje dolazi usljed potapanja podzemnih naseobina vodom iz okeana.


Tim koji je predvodila geohemičarka Oana Dumitru sa Univerziteta Južna Florida pronašao je šest formacija rastinja na više lokacija u spilji, na visini u rasponu od 22,5 do 32 metra iznad nivoa mora.


Analiza uzoraka otkrila je da su se rastinja formirala u razdoblju pliocena, od prije 4,39 do 3,27 miliona godina. Riječ je o posljednjem velikom toplom periodu u istoriji Zemlje, kada je drveće još raslo na Južnom polu.


Važno za budućnost planete

Otkriće tima koje je svakako najvažnije kada je u pitanju budućnost planete je središnje podrazdoblje unutar pliocena, koje je trajalo od prije 3,264 do 3,025 miliona godina i koje se smatra analognim za buduće zagrijavanje uzrokovano ljudskim djelovanjem.


To je zbog toga što je količina ugljen-dioksida u atmosferi bila na približno istom nivou kao danas, dok su temperature bile dva do tri Celzijusova stepena više od prosječnih na Zemlji u predindustrijsko doba, što je smjer u kojem planeta ide uzimajući u obzir trenutni nivo zatopljenja.


Takođe je otkriveno da je prosječni nivo mora u to doba bio 16,2 metra viši od današnjeg.


Tim je ustvrdio da će se, čak iako se nivo ugljen-dioksida u atmosferi stabilizuje, nivo mora vjerovatno opet povećati usljed velikog otapanja leda, iako su procjene da će do takvog scenarija katastrofičnih razmjera proći još stotine, ako ne hiljade godina.


"Uzimajući u obzir trenutnu situaciju, nivo mora povećao bi se zbog potapanja velikih ledenih pokrova na Grenlandu i zapadnom Arktiku", rekla je Dumitru.


Prognoze nisu dobre

Scenario bi čak mogao biti i gori u slučaju da ljudi ne pronađu način kako stabilizovati ili smanjiti količinu opasnih stakleničkih gasova u atmosferi te bi se nivo mora tada povisio 23,5 metara, što se u istoriji posljednji put dogodilo prije četiri miliona godina.


Sa druge strane se, u slučaju da prosječno povećanje temperature ostane u razmaku 1,5-2°C, može očekivati povećanje nivoa mora dva do šest metara u odnosu na trenutni.


Nema dvojbe da nijedan od ovih ishoda nije dobar, ali istraživanjem je potvrđena velika razlika u porastu nivoa mora koji bi se moglo postići ako bi čovječanstvo zadržalo porast globalnih temperatura u granicama od 1,5-2°C .


Iako je primarni cilj naučnog istraživanja bio istražiti hemijski sastav spilje koji potiče iz praistorijskog doba u svrhu mogućnosti oblikovanja modela ledenih pokrova u budućnosti, naučnici nisu mogli preći preko crne prognoze koja čeka našu planetu u slučaju da se ništa ne preduzme po pitanju globalnog zagrijavanja.


"Utvrđivanje prosječnog nivoa mora tokom pliocena važno je radi naše mogućnosti da predviđamo, prilagođavamo se i utičemo na globalno zagrijavanje u budućnosti", stoji u njihovoj zajedničkoj izjavi.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram