Connect with us

Bosna i Hercegovina

Privremena penzija “lijek” za duga bolovanja

Published

on

Broj bolovanja u Republici Srpskoj u prošloj godini je smanjen za 1,3 odsto u odnosu na 2015. godinu, a poslodavci kažu da je to smanjenje zanemarivo i pitaju zar ne bi bilo bolje uvesti privremene penzije za one radnike koji su na bolovanju veoma dugo.

 

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja RS navode da je bolovanja lani bilo ukupno 51.358, što je za 661 slučaj manje nego u 2015. godini, kada je ukupno bilo 52.019.

Najčešće bolesti za koje su radnici bili privremeno nesposobni za rad, odnosno na bolovanju su povrede, trovanja, bolesti mišićno-koštanog sistema i tumora, rekli su u Fondu zdravstvenog osiguranja RS.

Ukupni troškovi Fonda za bolovanje duže od mjesec u prošloj godini iznosili su 11.407.576 maraka

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, rekao je da je i dalje previsok procenat bolovanja.

“Na ovaj način je neodrživo, posebno to bolovanje preko 30 dana, koje se refundira 75 odsto od neto plate”, rekao je Škrebić.

Dodao je da se bolovanje preko 30 dana mora refundirati u bruto iznosu i da nije prihvatljivo da neko bude na bolovanju dvije godine.

“U svijetu postoji institucija privremene penzije, neko ko ne radi dvije godine može biti privremeno penzionisan, uglavnom ne može biti na teretu preduzeća. Svagdje u svijetu je drugačije riješeno, dok je kod nas sve nakaradno i vuče se godinama”, stav je Škrebića.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, rekla je da ovo malo smanjenje broja bolovanja ne vidi na način da smo postali zdraviji i da radnici imaju bolje uslove za rad.

“Taj procenat u najvećem dijelu predstavlja ne stvarno smanjenje bolesti radnika, predstavlja strah bolesnog radnika da će izgubiti radno mjesto ako ide na bolovanje i da mu se ne smanji ionako mala plata”, rekla je Mišićeva.

I ona smatra da bi možda bilo najbolje da ljudi koji su duže na bolovanju odu u privremenu penziju, ali ona ne zna odakle će tu penziju dobiti.

“Fond PIO RS ionako grca u dugovima, tako da je to neizvodivo. Bilo bi dobro da postoji jedan fond, u kome bi svi poslodavci jedan procenat izdvajali solidarno. Sredstvima iz tog fonda bi se rješavala pitanja koja njima objektivno predstavljaju problem”, navela je Mišićeva.

Draško Kuprešak, predsjednik Udruženja doktora porodične medicine RS, rekao je da oni imaju svoja povećanja i smanjenja kada su u pitanju slučajevi bolovanja.

“Ne možemo reći da je to sklop nekakvih kontrola, dovedenih od strane Fonda, niti je u pitanju savjesniji rad doktora porodične medicine. Ovo smatram zaista nekom oscilacijom, koja je više statističkog, nego suštinskog karaktera”, rekao je Kuprešak.

Kada su u pitanju razlozi bolovanja, Kuprešak smatra da su to povrede radnika uglavnom na mašinama, skelama, jer kultura rada nije na najvišem nivou, ne koriste se zaštitni mehanizmi kao što je kaciga i slično.

Maligne bolesti su karakteristične za slabo razvijene zemlje i one su u stalnom porastu, prije svega zbog loše prevencije.

“Veliki broj firmi koje posluju ne šalju radnike na sistematske preglede i to je jedan od elemenata gdje možemo tražiti razloge”, ističe Kuprešak.

(Nezavisne)

Popularno