Predsjedavajući Predsjedništva BiH izazvao žestoke reakcije zbog brifinga

Potez predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, koji je pozvao na brifing ambasadora Francuske u BiH Gijomu Rusona, kako bi razjasnio stavove predsjednika te države Emanuela Makrona iznesene u intervjuu za Ekonomist, na ivici je diplomatskog skandala čime se Bosna i Hercegovina još jednom obrukala u međunarodnim krugovima.

FOTO: N1

Stav je ovo analitičara koji ističu da je Komšićev potez ishitren, jer se prethodno nije usaglasio sa preostalom dvojicom članova Predsjedništva BiH, te da s druge strane nije na njemu ni bilo da poziva ambasadora na brifing, već ga je na razgovor trebao pozvati ministar spoljnih poslova.


Iz Komšićevog kabineta juče nije bilo moguće dobiti obrazloženje za ovaj njegov potez. U saopštenju za medije, dan ranije, navedeno je da će Komšić pozvati na razgovor ambasadora Francuske u BiH zbog izjave predsjednika Makrona da je BiH tempirana bomba zbog povratka ratnika terorističke organizacije Islamska država.


Komšić je od Rusona tražio da razjasni stavove koje je predsjednik Francuske iznio u listu “Ekonomist”.


Makronovo vrijeme


Makron je u tom intervjuu naveo da je BiH tempirana bomba koja kuca tik uz Hrvatsku i suočava s problemom povratka džihadista, te istakao da se moraju reformisati procedure za članstvo u EU, “jer one više ne služe svrsi, nisu strateške, niti političke, već previše birokratske i nepovratne”.


Iskusni diplomata i nekadašnji ambasador BiH u Francuskoj, Slobodan Šoja, slaže se da je Komšićev potez potpuno neprimjeren jednom ozbiljnom političaru. On ističe da Makron spada u novu veliku garnituru evropskih i svjetskih državnika kome je uzor nekadašnji francuski predsjednik Šarl de Gol. Šoja kaže da Makronovo vrijeme dolazi i da će on će uskoro postati politički lider Evropske unije.


– Mišljenje Francuske biće uvijek važno. O tome se stalno mora voditi računa, a naročito u trenucima kad jedna, u geopolitičkom pogledu, mala i krhka zemlja kao što je Bosna i Hercegovina pokuša da sama sebi nanese štetu, nepotrebno izazivajući diplomatski incident zbog izjave jednog značajnog i dobro obaviještenog svjetskog državnika. To može skupo koštati BiH – upozorava Šoja.


Diplomatska praksa


Dodaje da Makronova izjava o BiH jest ozbiljna i da o njoj treba razgovarati, ali još više razmišljati, jer nije data bez prethodno napravljenih analiza, koje su sigurno stigle do njegovog kabineta.


Objašnjavajući kada i ko treba zvati nekog ambasadora na brifing, Šoja ističe da u diplomatskoj praksi kad se odnosi dvije zemalje, zbog neke izjave ili nekog neprijateljskog čina, naglo pogoršaju, tada Ministarstvo spoljnih poslova poziva na razgovor predstavnika ambasade.


– U principu, uvijek je bolje da se to odvija tiho i daleko od medija, a saopštenje medijima je uglavnom znak težine situacije. Makronova izjava o BiH u jednom dobro pripremljenom i važnom velikom intervjuu, nezavisno od toga koliko je teška ili ozbiljna, apsolutno ne spada u izjave zbog kojih treba dovoditi u pitanje odnose dvije države, pa se s time nije igrati, naročito ako je unutrašnja politika u sjeni svega – navodi Šoja.


“Uvreda Francuskoj”


Ističe da zahtjev da se francuski ambasador sretne s kabinetom predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, a ne sa šefom države, predstavlja uvredu Francuskoj.


– Francuzi su mogli legitimno postaviti pitanje da li je susret sa predsjedavajućim Komšićem (susret sa savjetnicima ne bi ni pominjali) usaglašen na nivou tri člana Predsjedništva BiH. U suprotnom je o veoma delikatnim i ozbiljnim stvarima razgovorano u formi koja je sasvim privatna, a to je besmisleno – smatra Šoja.


Smatra da je sreća u nesreći što se de fakto radi o privatnoj inicijativi i da je bolje da na tome i ostane, iako je šteta već nanesena.


– Braniti dostojanstvo je važna i prirodna stvar, ali i to treba znati raditi – poručuje Šoja.


Upozorenja


Komšićev potez osudio je i stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević, koji navodi da Makron nije jedini svjetski zvaničnik koji ukazuje na bezbjedonosne probleme s kojima bi se mogla suočiti BiH. On podsjeća da smo slična upozorenja mogli da čujemo od mnogih zvaničnika, među kojima i od ruskog predsjednika Vladimira Putina, te ministra odbrane Rusije Sergeja Šojgua, koji je govorio o bjekstvu džihadista i tajnim dolascima na Balkan.


– Slično upozorenje je dao i šef ruske obavještajne službe. Nažalost, u Sarajevu ne shvataju ozbiljnost ovog problema, niti zašto lideri ovog nivoa uopšte razgovaraju o terorističkoj prijetnji i BiH – ističe Galijašević.


Tvrdi da je jedan od razloga taj što institucije u BiH, uključujući bezbjedonosne strukture, ne rade dobro svoj posao. S druge strane, svoj posao dobro ne radi ni pravosuđe za koje Galijašević kaže da je nejako i korumpirano.


– Obezbjeđuju se simbolične kazne za povratnike sa stranih ratišta. Naime, kazna za odlazak na strana ratišta je od tri do osam godina, ali naše pravosuđe nije izreklo nijednu kaznu veću od godinu dana. Osamnaest takvih predmeta je prošlo u BiH, dok je još oko 40 predmeta trenutno aktivno. Postoji na stotinu povratnika sa stranih ratišta, a vodi se samo 40 predmeta. Šta vam to govori – upitao je Galijašević.


Dodik: Komšić iznosi svoje, a ne stavove BiH


Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik je takođe osudio Komšićev potez navodeći da to predstavlja “zabijanje glave u pijesak i bježanje od problema, koje političko Sarajevo uporno radi 25 godina”.


– Umjesto da se na najodgovornijim mjestima u BiH prodiskutuje o problemu povratnika sa ratišta po Bliskom istoku i stvarne prijetnje od terorizma u BiH, ovdje se napada svako ko o tome ne želi i neće da ćuti, a sada je na red došao i predsjednik Francuske Emanuel Makron – naglasio je Dodik.


Na pitanje da prokomentariše Komšićev poziv upućen Rusonu, Dodik je rekao da stavovi koje Komšić javno iznosi ili koje će tim povodom saopštiti francuskom ambasadoru nisu stavovi BiH, jer o njima ne postoji saglasnost unutar Predsjedništva BiH.


Za razliku od Dodika, bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović smatra da su Makronove izjave neutemeljene. On kaže da podaci bezbjedonosnih agencija pokazuju da je u Siriji oko 100 državljana BiH, a da od 2016. godine nije zabilježen odlazak naših građana na strana ratišta.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram