NATO summit u Londonu: „Savez je jači no ikad, ali složno mora odgovoriti na prijetnje“

Dugo očekivani NATO summit Londonu je završio. U dva dana, koliko je trajao, najveću su pozornost privukli američki predsjednik Donald Trump, francuski predsjednik Macron i turski vođa Recep Tayyip Erdoğan. Jučer smo opisali prvi dan sastanka na vrhu, koji je obilježen izjavama trojice spomenutih predsjednika. Ostali se gotovo nisu ni čuli, osim glavnog tajnika Jensa Stoltenberga koji je izrecitirao napamet naučenu izjavu kako je NATO „jedini, nužan i nezamjenjiv u svijetu“, kako je savez „ujedinjen i počiva na čvrstim temeljima i takav će ostati ubuduće, otvoren i za pristupanje novih članica, kako bi se područje sigurnosti, slobode i demokracije dodatno proširilo na jug i istok Starog kontinenta“.

FOTO: logicno.com

Veselje su pokvarili novinari koji su zabilježili izjave kanadskog premijera Justina Trudeaua, koji je na neslužbenom dijelu sastanka, pred Borisom Jonsonom i Emmanuelom Macronom, ismijavao Donalda Trumpa, što je prilično naljutilo američkog vođu, koji je London napustio prije nego je to bilo zakazano protokolom i vratio se u Washington. Sve u svemu, sastanak koji je trebao biti povijesni se pretvorio u optužbe, prepucavanja pred novinarima i nimalo diplomatskim izjavama Erdogana, Trumpa i Macrona, uključujući političkog patuljka Trudeaua, kojem će Trump sigurno reći „što ga sljeduje“ na njihovom sljedećem sastanku.


Njemačka kancelarka Angela Merkel je na sastanku bila neprimjetna, a talijanski premijer Conte nije bio pozvan na sastanak o Libiji, iako je Rim od svih zemalja najvažnija karika libijskoj agendi, kako zbog migranata, tako i interesa koje talijanska kompanija ENI ima u arapskoj zemlji.


ITALIJA JE ZA NATO SILE „NEVAŽNA ZEMLJA“

Međutim, na mini sastanku kojeg su na marginama prvog dana NATO summita o Libiji održali premijer Boris Johnson, njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je talijanski premijer Giuseppe Conte bio isključen. Kao što ste primijetili, nije bilo ni Trumpa, ali se to dogodilo zato što Libija za aktualnu američku upravu nije od presudne važnosti.


Sirija i Libija su bila neka od najvažnijih pitanja koja su se razmatrala na summitu u glavnom gradu Velike Britanije, a Rim je isključenje s ovih konzultacija vrlo loše primio.



 

Rim ima brojne nacionalne interese u Libiji koje mora čuvati, počevši od naftnog sektora pa sve do pitanja sigurnosti i imigracije. Stoga bi izbacivanje Italije iz rješenja za Libiju za Rim bilo pravo političko samoubojstvo. Italija sada mora pokušati riješiti najosjetljivije pitanje svoje vanjske politike, ali bez partnera.


Na drugoj strani, Erdogan podržava islamističke milicije iz Misrate, a Macron Libijsku nacionalnu armiju generala Haftara. Angela Merkel i Boris Johnson nisu dali izjave o ovom pitanju, ali se ni dva izravno zainteresirana aktera nisu očitovala o ovom pitanju i mogući dogovor ili sukob oko libijske politike Sjevernoatlantskog saveza će se morati pratiti po znacima koji dolaze s bojnog polja.


KOMPROMIS BEZ JASNOG KOMPROMISA

Što se ostalih stvari tiče, može se reći kako je dogovoreno da ništa nije dogovoreno. Ukratko, dogovoreno je kako je članak 5. Povelje Sjevernoatlantskog saveza, koji tumači kolektivnu obranu, živ i vitalan kao nikad prije, da će NATO i dalje jačati obrani zemalja kojima prijeti „ruska agresija“, suprotstavit će se agresivnom prodoru Kine i terorizmu.


Dakle, Kina, Rusija i terorizam su tri glavne prijetnje za NATO pakt. I to upravo ovim redoslijedom i bez odvajanja islamističkih militanata od Kine i Rusije, što je vrlo zanimljivo ako u obzir uzmemo da su Al-Qaeda, ISIL, Ansar Al-Sharia i brojne skupine povezane s Muslimanskim bratstvom stvorene od Zapada i njihovih obavještajnih službi.


ZAJEDNIČKA DEKLARACIJA

Čelnici NATO pakta usvojili su jučer zajedničku deklaraciju kojom su, unatoč napetostima na 70. obljetnicu saveza, ponovno potvrdili “trajne transatlantske veze”.


“Potvrđujemo trajne transatlantske veze između Europe i Sjeverne Amerike i naše svečano obećanje zapisano u članku 5. Washingtonskog ugovora da će se napad na jednu saveznicu smatrati napadom na sve nas. Kako bismo ostali sigurni, moramo zajednički gledati u budućnost”, piše u završnoj izjavi.


Čelnici 29 zemalja su u deklaraciji naveli “kako su svjesni izazova koje predstavljaju Kina i Rusija i pozivaju da se poduzmu oštrije akcije protiv terorizma”.


„OBRANA BALTIKA“ JE ZAJAMČENA

U Londonu su se riješile i nesuglasice s Turskom, koja je bila blokirala obrambene planove NATO pakta na Baltiku, tražeći od saveznika da kurdske YPG milicije u Siriji proglase terorističkom organizacijom.


„Na summitu su odobreni novi obrambeni planovi za Poljsku i za baltičke države“, rekao je glavni tajnik Jens Stoltenberg, nakon što je Tuska zaprijetila da će ih blokirati ako saveznici ne pristanu da se kurdske snage na sjeveru Sirije proglase terorističkima. Stoltenberg nije objasnio kako je prevladan spor s Ankarom, ali YPG milicije i dalje nisu na spisku terorističkih organizacija NATO pakta.


Predsjednik Litve Gitanas Nausėda je kasnije rekao kako turski predsjednik Tayyip Erdogan nije imao nikakvih uvjeta da prihvati spomenute obrambene planove.


“Nitko ništa nije tražio, a predsjedniku Erdoganu smo svi zahvalili na solidarnosti”, rekao je Gitanas Nausėda novinarima nakon sastanka Erdogana s čelnicima Poljske i baltičkih zemalja.



 

NATO do 2024. ulaže dodatnih 400 milijardi dolara u „borbenu spremnost“

Stoltenberg je također rekao da je NATO ispunio obećanje vezano za inicijativu prema kojoj bi kopnene, zračne i pomorske snage brže odgovarale na prijetnje.


“Mogu objaviti da smo ispunili ono što smo obećali u vezi Inicijative o pripravnosti NATO saveza”, izjavio je Stoltenberg, dodavši da su se saveznici obvezali da će u roku 30 dana osigurati za NATO 30 bataljuna, 30 zračnih eskadrila i 30 borbenih brodova. Pohvalio je i povećanje vojnih proračuna europskih saveznika i Kanade.


“NATO je najuspješniji savez u povijesti jer smo se mijenjali kako se svijet mijenjao, rekao je Stoltenberg i dodao kako su države članice od 2016. povećale vojnu potrošnju za 130 milijardi dolara i da će taj iznos do 2024. narasti na 400 milijardi dolara. To bi trebalo značiti da će od nešto više od 1000 milijardi dolara zbroja vojnih proračuna zemalja NATO pakta, on za četiri godine iznositi oko 1500 milijardi, što će se uglavnom slijevati u američki vojno-industrijski kompleks.


Trump je često oštro kritizirao članice, osobito Njemačku, da nedovoljno plaćaju za kolektivnu obranu.


Nakon rasprave koju je izazvala Macronova izjava o “moždanoj smrti” NATO pakta, čelnici zemalja članica su se dogovorili oko izrade “relevantne ekspertize i jačanju političku dimenziju NATO pakta, uključujući konzultacije”. Za kraj su poručili kako je moto saveza: „Svi za jednog – jedan za sve!“, što je, ako bolje pogledamo rastuća proturječja unutar Sjevernoatlantskog saveza njegovu neizvjesnu budućnost u ovom formatu, prilično smjela ili, bolje rečeno, vrlo upitna tvrdnja.


TRANSKRIPT ZAVRŠNE DEKLARACIJE

1. Danas se okupljamo u Londonu, prvom NATO domu, kako bismo proslavili sedamdeset godina najjačeg i najuspješnijeg saveza u povijesti i obilježili tridesetu godišnjicu pada Željezne zavjese. NATO jamči sigurnost našeg teritorija i za milijardu građana, našu slobodu i vrijednosti koje dijelimo, uključujući demokraciju, slobodu pojedinca, ljudska prava i vladavinu prava. Solidarnost, jedinstvo i kohezija temeljni su principi našeg saveza. Dok zajedno radimo na sprečavanju sukoba i očuvanju mira, NATO ostaje temelj naše kolektivne obrane i ključni forum za sigurnosne konzultacije i odluke među saveznicima. Ponovno potvrđujemo trajnu transatlantsku vezu Europe i Sjeverne Amerike, naše pridržavanje svrhe i načela Povelje Ujedinjenih naroda.


2. Odlučni smo dijeliti troškove i odgovornosti svoje nedjeljive sigurnosti. Kroz obećanje za obrambena ulaganja povećavamo ulaganja u obranu u skladu sa svojim smjernicama 2% i 20%, ulažemo u nove mogućnosti i doprinosimo više snaga misijama i operacijama. Troškovi za obranu izvan SAD-a rasli su pet uzastopnih godina i za preko 130 milijardi američkih dolara se više ulaže u obranu. U skladu s našom obvezom utvrđenom člankom 3. Washingtonskog ugovora, nastavljamo jačati svoju individualnu i kolektivnu sposobnost otpora svim oblicima napada. Dobro napredujemo. Moramo i radit ćemo više.


3. Mi kao savez suočeni smo s različitim prijetnjama i izazovima koji proizlaze iz svih strateških pravaca. Ruske agresivne akcije predstavljaju prijetnju euroatlantskoj sigurnosti, a terorizam u svim oblicima i manifestacijama ostaje trajna prijetnja svima nama. Državni i nedržavni akteri dovode u pitanje međunarodni poredak utemeljen na pravilima. Nestabilnost izvan naših granica također potiče neregularnu migraciju. Suočavamo se i s kibernetičkim i hibridnim prijetnjama.


4. NATO je obrambeni savez i ne predstavlja prijetnju nijednoj zemlji. Prilagođavamo svoje vojne mogućnosti, strategiju i planove širom saveza u skladu s našim sveobuhvatnim i potpunim pristupom sigurnosti. Donijeli smo odluke o poboljšanju spremnosti naših snaga da odgovore na svaku prijetnju, u bilo kojem trenutku, iz bilo kojeg smjera. Čvrsto se držimo svoje obveze u borbi protiv terorizma i zajedno poduzimamo jače mjere kako bismo ga porazili. Nastavit ćemo se baviti odmjerenim i odgovornim načinom odgovor na raspoređivanje od strane Rusije novih raketa srednjeg dometa, što je dovelo do ukidanja Ugovora o nuklearnim snagama srednjeg dometa, jer te akcije predstavljaju značajne rizike za euroatlantsku sigurnost. Sve više djelujemo na zaštiti naših sloboda na moru i u zraku. Mi i dalje jačamo svoju sposobnost odvraćanja i obrane odgovarajućom kombinacijom nuklearnih, konvencionalnih i proturaketnih sposobnosti, dok se i dalje prilagođavamo. Sve dok nuklearno oružje postoji, NATO će ostati nuklearni savez. Potpuno smo posvećeni očuvanju i jačanju učinkovite kontrole, razoružanja i neširenja oružja, uzimajući u obzir prevladavajuće sigurnosno okruženje. Saveznici su čvrsto opredijeljeni za potpunu provedbu Ugovora o neširenju nuklearnog oružja u svim njegovim aspektima, uključujući nuklearno razoružanje, neširenje i mirnu uporabu nuklearne energije. Ostajemo otvoreni za dijalog i za konstruktivan odnos s Rusijom, ali kada akcije Rusije to omoguće.


5. Radimo na jačanju sigurnosti za sve. Ojačali smo partnerstva u našem susjedstvu i šire, produbljujući politički dijalog, podršku i angažman sa zemljama partnerima i međunarodnim organizacijama. Ponovno potvrđujemo svoju opredijeljenost za dugoročnu sigurnost i stabilnost u Afganistanu. Povećavamo suradnju s Ujedinjenim narodima, te neviđenu napredujemo u suradnji NATO-EU. Posvećeni smo NATO politici otvorenih vrata koja jača savez i donosi sigurnost milijunima Europljana. Sjeverna Makedonija je danas s nama i uskoro će biti naš najnoviji saveznik. Zalažemo se za uspjeh svih naših operacija i misija. Odajemo počast svim muškarcima i ženama koji su služili NATO i odajemo počast svima koji su žrtvovali svoje živote da nas sačuvaju.



 

6. Da bismo ostali sigurni, moramo zajedno gledati u budućnost. Kako bismo očuvali svoju tehnološku prednost, bavimo se širinom i opsegom novih tehnologija, čuvajući naše vrijednosti i norme. Nastavit ćemo povećavati otpornost naših društava, kao i naše kritične infrastrukture i naše energetske sigurnosti. NATO i saveznici, u okviru svojih nadležnosti, posvećeni su osiguravanju sigurnosti naše komunikacije, uključujući 5G mrežu, prepoznajući potrebu oslanjanja na sigurne i otporne sustave. Prostor smo proglasili operativnom domenom za NATO, prepoznajući njegovu važnost u očuvanju i rješavanju sigurnosnih izazova, istodobno poštujući međunarodno pravo. Jačamo naše alate za reagiranje na kibernetičke napade i jačamo našu sposobnost pripreme, odvraćanja i obrane od hibridnih taktika koje nastoje potkopati našu sigurnost i društvo. Pojačavamo ulogu NATO-a u ljudskoj sigurnosti. Svjesni smo da rastući utjecaj Kine i međunarodne politike predstavljaju i prilike i izazove s kojima se zajedno moramo suočiti kao savez.


7. Uzimajući u obzir razvoj strateškog okruženja, pozivamo glavnog tajnika da predstavi ministrima vanjskih poslova sporazum za postupak razmišljanja koji gleda naprijed, oslanjajući se na relevantnu stručnost, kako bi se dodatno ojačao politički aspekt NATO-a, uključujući konzultacije.


Izražavamo zahvalnost za velikodušno gostoprimstvo koje nam je pružilo Ujedinjeno Kraljevstvo i sastat ćemo se ponovo 2021. godine. U izazovnim vremenima smo jači kao savez, a naši narodi su sigurniji. Naša povezanost i zalaganje jamče naše slobode, naše vrijednosti i našu sigurnost već sedamdeset godina. Danas djelujemo kako bismo osigurali da NATO jamči te slobode, vrijednosti i sigurnost generacijama koje dolaze, stoji u završnom dijelu zajedničke deklaracije koju su jučer usvojili i podržali čelnici svih zemalja NATO pakta.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram