Connect with us

Bosna i Hercegovina

“Mnogo bi bilo bolje da je došlo do postupka i sud utvrdio da li je Srbija direktno umješana u genocid u BiH”

Published

on

A revizija je samo sudski postupak osmišnjen da rješava sporove između država, a ako postoji stvarno spor, onda postoji u ovom slučaju u vezi sa genocidom u Bosni i Hercegovini. I mnogo bi bilo bolje da je došlo do tog postupka, da sud stavi tačku na to da li ima novih činjenica i da li je Srbija umiješana direktno u izvršenje genocida u BiH ili bi ostao dosadašnji zaključak, odluka, da je Srbija odgovorna za ne sprečavanje i nekažnjavanje”, kazala je Kandić.
Procesuiranje ratnih zločina je u velikom zastoju u zemljama regiona, konstatovano je danas u Prištini na konferenciji predstavnika i zagovarača Koalicije za REKOM- Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava na teritoriji nekadašnje SFRJ od 1991. do 2001. godine, javlja Anadolu Agency.

Na konferenciji o temi: Blokada suočavanja s prošlošću i procesa REKOM-a, osnivačica REKOM-a Nataša Kandić je istakla da je u Srbiji u trenutku kada je bio formiran Sud za ratne zločine bilo velikog napretka i suđenja su proticala dobro, ali se godinama sve to izgubilo, te da su porodice žrtava i svjedoci izgubili povjerenje u institucije Srbije.

Po njenim riječima, ništa bolja situacija nije ni na Kosovu, ni u Hrvatskoj. Ona napomenula da su suđenja počela da se posmatraju politički “ne u konktekstu doprinosa vladavini prava, nego u kontekstu da suđenja mogu nanijeti navodno štetu pomirenju”.

Kandić se osvrnula i na zahtjev Bakira Izetbegovića da Međunarodni sud pravde uradi reviziju presude po tužbi BiH protiv Srbije za genocid, rekavši da je taj zahtijev naišao na veliko osporavanje.

“A revizija je samo sudski postupak osmišnjen da rješava sporove između država, a ako postoji stvarno spor, onda postoji u ovom slučaju u vezi sa genocidom u Bosni i Hercegovini. I mnogo bi bilo bolje da je došlo do tog postupka, da sud stavi tačku na to da li ima novih činjenica i da li je Srbija umiješana direktno u izvršenje genocida u BiH ili bi ostao dosadašnji zaključak, odluka, da je Srbija odgovorna za ne sprečavanje i nekažnjavanje”, kazala je Kandić.

Nataša Kandić je, takođe, ocijenila da je izdavanje optužnice protiv Ramusha Haradinaja politički potez, ali da treba prepustiti sudu da ocijeni da nema dokaza i da iza potjernice stoje politički razlozi.

Govorila je i o inicijativi predsednika Kosova Hashima Thacija da osnuje komisiju za istinu i pomirenje, ocijenivši da može biti vrlo značajna ako dobije sadržaj koji će da se odnosi na sve zajednice koje žive na Kosovu.

“Žrtve rata na Kosovu, one do juna 1999. i one posle juna 99. imaju različiti tretman. Albanske žrtve su priznate na Kosovu, a njima je potrebno priznanje u Srbiji odakle su jedinice vojske, narebodavci zločina. Što se tiče srpskih žrtava postavlja se pitanje je da li će srpske porodice žrtava iz Srbije htjeti da se uključe u rad lokalne komisije”, kazala je Kandić i zaključila da je zato važna regionala komisija, koja jedina može obezbjediti regionalno priznanje žrtava.

Novinar Adriatik Kelmeni, koji je zagovarač REKOM-a na Kosovu, govorio je problemu ignorisanja srpskih žrtava na Kosovu. On je naveo da se na Kosovu, kao ni u drugim zemljama regije, uveličava broj svojih ubijenih i nestalih, a prikrivaju sopstveni zločini.

“Ja vjerujem na osnovu svega što smo došli do sada da šta se dogodilo sa žrtvama rata na Kosovu, sa nestalima, gdje su masovne grobnice, odgovor može imati Beograd, kao što i odgovor za individe koje su izgubile život, a nisu Albanci može biti unutar Kosova”, kazao je Kelmendi.

On je potencirao i da se u dijalogu u Briselu još uvijek nije razgovaralo o pitanju nestalih lica. Po njemu teret predhodnoih ratova se ne sme ostaviti narednim generacijama i zato je potrebna regionalna komisija za utvrđivanje činejnica i istine.

Bekim Blakaj iz Fonda za humantarno pravo Kosova je istakao da je na Kosovu zakon koji predviđa reparaciju štete žrtvama diskriminatorski jer isključuje nealbanske žrtve nakon juna 1999. godine na Kosovu. I one se založio za regionalnu komisiju, ispred nacionalnih, jer samo regionalni pristup žrtvama i zločinima može biti identifikovati sve žrtve.

Nastavi čitati
Advertisement

Popularno