Google osim što prikuplja, on i dijeli podatke o zdravlju miliona Amerikanaca

Projekt tajnog prikupljanja podataka na kojem u Sjedinjenim Državama radi Google je neetičan i krši ljudska prava, izjavio je zastupnik ruske Državne Dume Genadij Oniščenko, bivši direktor Rospotrebnadzora.

FOTO: logicno.com

Prethodno je The Wall Street Journal objavio detalje o tajnom projektu Googlea prikupljanja osobnih podataka milijuna američkih pacijenata, a da oni nisu znali da se njihovi podaci šalju trećim osobama. Tvrtka stoga želi osposobiti umjetnu inteligenciju kako bi liječnicima „pomogla u liječenju i dijagnozi“.


“Prvo, to je neetično. Drugo, ovo je kršenje ljudskih prava. Treće, naravno, ova se nemoralna, nečasna organizacija zasigurno osigurala svim vrstama pravne zaštite kako ne bi odgovarala pred zakonom“, rekao je Oniščenko.


Googleovi dužnosnici rekli su za WSJ da su njihove radnje zakonite. Kompanija je ušla u partnerski odnos s neprofitnom medicinskom organizacijom kojoj su dospjeli podaci iz 2500 bolnica u Sjedinjenim Državama. Prijenos podataka dopušten je Zakonom o razmjeni informacija iz 1996. godine.


Oniščenko je dodao da bi za Rusiju to bilo izravno narušavanje sigurnosti zemlje. Ovo je pristup biološkim podacima, napravljen bez znanja ljudi, te kršenje zakona o osnovama zdravstvene zaštite.


“Da biste spasili život ljudi, morate stvoriti medicinske banke podataka i pohraniti ih kod nadležnih tijela, ali ne kod Googlea. Medicinska organizacija mora imati sveobuhvatne podatke, ako treba, te provoditi legalnu razmjenu tih informacija između medicinskih ustanova, što doista može biti potrebno. Što se tiče umjetne inteligencije, pustite je da temeljito djeluje u drugim područjima, a ne da napada privatnost svakoga od nas. Umjetna inteligencija sastavlja naše genetske putovnice. Kažu Google, Google, ali hakeri mogu ući tamo i uzeti cjelokupnu bazu podataka. Ovo je vrlo ozbiljna tema i još je gora i opasnija od pristupa nuklearnom oružju”, rekao je Oniščenko.


Predstavnici IT giganta rekli su da su podaci svih pacijenata pouzdano zaštićeni.


No, ovdje se otvara još jedno pitanje, a govorimo o podacima o zdravlju i patologijama milijuna ljudi. Nisu li ti podaci vrijedan resurs za farmaceutsku industriju, koja istraživanja i stvaranje novih lijekova može usmjeriti tamo gdje je veća učestalost od oboljenja? Postoji mnogo slučajeva da se lijek za neke od bolesti može proizvesti, ali se na tome ne radi jer uloženi trud i sredstva ne obećavaju znatan profit.


Kako god bilo, Google je posljednji koji bi se trebao baviti ovim poslom, koji je, kako tvrdi Genadij Oniščenko, dobra stvar, ali ako ga rade nadležne državne agencije iz sustava zdravstvene skrbi.


Za sada je prikupljanje podataka ograničeno na teritorij Sjedinjenih Država, ili se barem tako tvrdi. Međutim, nije isključeno da se proširi i na druge zemlje u kojima zakonodavci dozvole sličnoj nevladinoj organizaciji da sklopi isti ugovor s Googleom. Obzirom an dokazane veze Googlea i američke Nacionalne sigurnosne agencije, to je nešto što se mora izbjeći pod svaku cijenu.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram