Bliskoistočna zemlja pad prihoda od nafte nadoknadila seks-turizmom

Prva asocijacija na zemlje Persijskog zaliva je nafta, a samim tim i bogatstvo. Međutim, kad crno zlato polako počne da se iscrpljuje, počinju problemi.

FOTO: N.N


To je na svojoj koži već osjetila zemlja u kojoj je nafta prvo i nađena — Bahrein.


Posljednjih decenija svjedoci smo građevinarskog buma u bogatim zemljama Bliskog istoka. Grade se ultraskupi hoteli, vještačka ostrva, gradovi budućnosti. Sve to je podstaknuto jednim ciljem: da se iskoristi novac od nafte koji se još uvek sliva u neograničenim količinama u ovo područje, kako bi se razvile druge grane industrije, među kojima je najprivlačniji turizam, piše Sputnjik.


Bahrein je prototip zemlje Bliskog istoka, sa velikim unutrašnjim sukobom sunita i šiita i dvije zapadne vojne baze. To je prva zemlja koja je osjetila šta znači kada novac od nafte prestane da puni budžet. Štaviše, morao je da nabavlja naftu od Saudijske Arabije, koja je napravila naftovod kako bi zadovoljila potrebe ostrva. Nekada bogata zemlja, danas sve više i više postaje vazal svojih arapskih susjeda, iz straha da ne padne u ruke Irana koji ga smatra svojom odmetnutom provincijom.


Klasični vjerski sukob unutar zemlje praćen je i socijalnom nejednakošću. Zemljom vlada sunitska manjina (30 odsto), u odnosu na šiitsku većinu koja je i najsiromašniji sloj u zemlji. Na ostrvu stalno tinja nezadovoljstvo koje se s vremena na vrijeme manifestuje nasiljem na ulici. Ovdje je među prvima i granulo "arapsko proljeće", koje je smireno zahvaljujući oklopnim vozilima Saudijske Arabije, objašnjava bivši ambasador Rusije u Bahreinu Valerij Vlasov.


"Vladajuće porodice Bahreina i Saudijske Arabije su povezane dinastičkim brakovima. Međutim, odnosi između Rijada i Maname više liče na vazalstvo ovog drugog. De jure to nije, ali defakto postoji. Nekada, tridesetih godina dvadesetog vijeka, bilo je obrnuto. Bahrein je bio prva država u Persijskom zalivu u kojoj je pronađena nafta. Oni nisu bili sirotinja, a bili su i dobri trgovci. Oni su tada pomagali, između ostalog, i saudijskim plemenima", objašnjava Vlasov.


Čim su Saudijci počeli da igraju ulogu prve zemlje u arapskom svijetu, više nisu puštali Bahrein iz zone svog uticaja. Napravili su most od 25 kilometara, sa osam traka u oba smjera, kojim su ga povezali sa poluostrvom. Upravo su preko njega i stigli tenkovi koji su umirili pobunjene šiite 2011. godine.


Vladajućem sloju Bahreina je zaista potrebna zaštita Saudijaca zbog unutrašnjeg konflikta koji stalno tinja, ali Rijad time riješava i svoj ništa manji problem.


"Saudijci prate situaciju i u svojoj državi. Upravo je u istočnim provincijama, koje se graniče sa Bahreinom, većina šiitska", objašnjava ruski diplomata.


U trenutku kada se Rijad nalazi u ratu sa šiitskim pobunjenicima u Jemenu i dok traje konflikt sa Iranom u Persijskom zalivu, ostrvo dobija još veću važnost. Na njemu se nalazi i baza američke Pete flote, a od prošle godine i britanska baza. U slučaju rata sa Teheranom, upravo odavde bi mogli poletjeti prvi avioni preko Persijskog zaliva.


Centar seks-turizma na Bliskom istoku


Problem s novcem Bahrein riješava na način koji je vrlo originalan za arapski svijet. On postaje oaza zapadnih poroka: alkohola, prostitucije i ludog noćnog života. Često se u medijima mogu pročitati priče o seksualnim robinjama iz istočne Evrope i Azije, koje podsjećaju na srednji vek.


"Kod njih su naftni resursi praktično iscrpljeni. Nešto im daju Saudijci, ali to nije dovoljno. Broj stanovnika raste i mora se nekako brinuti o njima. Svoju šansu Bahrein traži u turizmu. U tome i ima uspjeha. Iako je skuplji u odnosu na, na primjer, Tursku ili Grčku, dosta je interesantniji. Uvijek su mu posvećivali posebnu pažnju. Saudijci su prelazili most tokom vikenda — četvrtak i petak — da bi tamo sebi dali oduška. U Saudijskoj Arabiji uopšte nema sadržaja za opuštanja, dok ovdje možete da radite sve što hoćete", objašnjava Vlasov.


Ostrvo se našlo među 10 destinacija u svijetu koje su poznate po seks-turizmu. Takvoj slobodi na Bliskom istoku je, vjerovatno, doprinijelo i veliko prisustvo stranaca — trećina ukupnog broja stanovnika (uglavnom vojnici Velike Britanije i SAD), ali prije svega rigidni susjedi kao što su Saudijska Arabija i Katar.


Ovako ponašanje Saudijaca dosta liči na licemjerje — dok cijelom svijetu pokazuju državu kao mjesto gdje se poštuju tradicija i Kuran, svoje slabosti zadovoljavaju na susjednom ostrvu, udaljenom samo 20 minuta vožnje. 


Na toj konzervativnoj slici Rijad zarađuje veliki novac. Svake godine se na desetine milijardi dolara sliva u njegovu kasu od vjerskog turizma. Tako da su svi zadovoljni. Očigledno su podijelili resore — neko je za seks-turizam, a neko za vjerski. Svi zarađuju i svi su zadovoljni, zaključuje Sputnjik.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram