Amerikanci žele Grenland zbog rijetkih metala Zemljine kore

Vašington je nedavno sa Grenlandom potpisao memorandum o saradnji na vađenju tehnoloških metala, tragajući za alternativnim izvorima snadbijevanja nakon što je Kina naznačila da bi mogla ograničiti njihov izvoz u SAD, piše The Financial Times.

FOTO: N.N


Nalazišta rijetkih oksida Zemljine kore na Grenlandu procjenjuju se na 38,5 milijuna tona. Poređenja radi, u ostatku svijeta sadrže 120 milijuna tona tih sirovina.


Grenlandska nalazišta uključuju neodimij, praseodimij, disprozij, terbij, uran i nusproizvode cinka.


Neodmium, erbij, disprozijum koriste se kao magneti u motorima električnih vozila. Baterije hibridnih automobila sadrže lantam koji upotrebljava i američka vojska u uređajima za noćno posmatranje.


Gadolinijum se može naći u uređajima za magnetsku rezonancu.


Kina dominira u globalnoj proizvodnji grupe od 17 tehnoloških metala koje je teško komercijalizovati, a ključni su za tehnološku industriju, uključujući električna vozila, vjetroturbine i vojnu tehnologiju. Kineski je udio u globalnoj proizvodnji 70 odsto a u preradi je još i veći, ističe taj londonski list.


Dvije kompanije najbolje opremljene za vađenje tehnoloških metala na Grenlandu, Tanbreez Mining i Greenland Minerals, imaju oprečna mišljenja o potrebi saradnje s Kinom a razlikuju se i u procjeni mogu li SAD i Evropa u završnici osigurati konkurentne cijene za tehnološke metale izvađene i prerađene izvan Kine.


"Trebaju nam kineski suradnici",  ističe izvršni direktor Greenland Mineralsa Džon Mair.


"Sarađivali smo s najboljim zapadnim globalnim grupama ali Kina može osigurati razvoj", ističe.


Njegovo mišljenje dijeli i Patrik Andreson sa univerziteta u Aalborgu.


"Kineske kompanije smatraju se vodećima u kompleksnoj tehnologiji pretvaranja mineralnih koncentrata u komercijalne proizvode a Kina je ujedno i najveće tržište. Stoga je teško zamisliti da bi projekt koji u potpunosti isključuje kinesku stručnost mogao uspjeti", ističe Andreson.


Glavni geolog Tanbreez Mininga Greg Barns smatra da je sudjelovanje Kine u njihovom projektu nepotrebno.  "Minerali u našem nalazištu ne sadrže uobičajene zagađujuće tvari, poput torija i fluorina, pa se mogu prerađivati uz niske troškove i s visokim prinosom, što znači da nema potrebe za daljnjom obradom u Kini".


U grenlandskom ministarstvu mineralnih resursa i rada ističu da im je "najveća briga zaštita okoliša i javnog zdravlja".


Ukazuju pritom na istraživanje o koristi vađenja minerala čiji su autori preporučili da se rudarske aktivnosti ne razvijaju prenaglo s obzirom da Grenland ima samo 56 hiljada stanovnika.


Neki političari u glavnom gradu Nuku smatraju da će industrija eksploatacije sirovina potaknuti zapošljavanje, zakočiti iseljavanje stanovništva i dugoročno osigurati Grenlandu viši stepen nezavsnosti u odnosu na Dansku koja finansira više od polovine budžeta tog teritorija.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram