Connect with us

Bosna i Hercegovina

Američki senator: Bogatstvo i potencijal BiH ukrala korupcija

Published

on

VAŠINGTON – Američki senator Rodžer Viker, predsjedavajući Helsinškog komiteta u SAD-u, govorio je u Senatu o povećanju američkog angažmana u Bosni i Hercegovini, napominjući kako je narod u BiH zaslužio podršku i prijateljstvo.

Senator Viker je na početku svog obraćanja istakao da se i Senat i Sjedinjene Američke Države, usljed konstantne brige za Zapadni Balkan, moraju ponovo zainteresovati za Bosnu i Hercegovinu. 

“Iako je naš odnos sa svim zemljama Zapadnog Balkana bitan, Sjedinjene Države imaju poseban interes u Bosni i Hercegovini. Moramo se više usredotočiti na to”, poručio je senator Viker.

Podsjetio je kako je u julu imao priliku da predvodi posjetu američke delegacije Bosni i Hercegovini, napominjući kako su zvaničnici željeli da upoznaju zemlju i obične građane, a ne da se sastaje samo u kabinetima viših bh. zvaničnika.

“Posjetili smo mali grad Trebinje u Republici Srpskoj, posjetili smo grad Mostar u Federaciji. Zatim smo otišli i posjetili Sarajevo, glavni grad, sastavši se međunarodnim zvaničnicima, Predsjedništvom i građanima koji traže bolju Bosnu i Hercegovinu”, prisjetio se američki zvaničnik.

BiH žrtva raspada Jugoslavije

Napomenuo je da je BiH bila prioritet spoljne politike SAD-a kada je on 1995. godine došao u Kongres, ali da se interes za manje od jedne decenije promijenio. 

“BiH je prošla kroz najgori pokolj u Evropi od Drugog svjetskog rata. Sukob koji je izbio u BiH 1992. godine nije bio interno generisan. Naprotiv, BiH je postala žrtva raspada Jugoslavije i ekstremnih nacionalističkih snaga koje je raspad države pokrenuo širom regiona”, rekao je Viker.

Poručio je da se krvoproliće i tragični sukob koji se dogodio početkom 1990-ih nije odnosio samo na Bosnu i Hercegovinu, već da se prelijevalo u veći dio Evrope.

“Sjedinjene Države su pod vodstvom Bila Klintona, a nakon što je to Evropa od nas zatražila, posredovale potpisivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma u decembru 1995. i omogućila da NATO učestvuje u mirovnim operacijama radi očuvanja jedinstva BiH i njene teritorijalne cjelovitosti. Bio je to sporazum o miru”, dodao je američki senator.

Daleko od nadanja

Dodao je da je gotovo četvrt vijeka kasnije Bosna i Hercegovina i dalje daleko od onoga što su se nadali da će postići i onoga što ljudi u toj zemlji zaslužuju – prosperitetne demokratije.

“Mostar, spektakularni grad koji treba posjetiti, ostaje etnički podijeljen s bošnjačkim i hrvatskim studentima podjeljenim etničkom pripadnošću u školama, čak i unutar iste školske zgrade.Bh. građani, koji pripadaju manjinskim grupama, kao što su Jevreji ili Romi, još ne mogu da se kandiduju na određene političke funkcije”, napominje Viker.

Podsjetio je da se u 2018. godini ne mogu kandidovati za Predsjedništvo, na državnom nivou, zbog njihove etničke pripadnosti. 

“Ni Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj ili Srbi u Federaciji BiH se ne mogu kandidovati za Predsjedništvo zbog svoje etničke pripadnosti, u Evropi 2018. godine”, ukazao je američki senator na apsurd.

Upozorio je da se ništa nije promijenilo uprkos ponovljenim presudama Evropskog suda za ljudska prava da se taj nedostatak Dejtonskog Ustava mora ispraviti.

Napomenuo je da više od 300 hiljada ljudi u zemlji, od ukupno 3,5 miliona stanovnika, ulaze u navedene kategorije, uprkos tome što svoju budućnost vide u multietničkoj državi. 

“Ovo je jednostavno pogrešno i to treba završiti”, poručio je Viker.

Upozorio je da mladi odlaze iz države, da je civilno društvo na marginama, da politički lideri države ne vode računa o narodu i kako bi ljudi trebalo da budu donosioci odluka.

“Korupcija je rasprostranjena. Koga god da pitate u Evropi, reći će vam da je bogatstvo i potencijal BiH ukrala korupcija”, poručio je on.

Napomenuo je da će se Opšti izbori održati u oktobru, opet u sistemu koji će favorizovati status quo i otpor izborne reforme.

Odsustvo ulaganja u napredak

“Kao rezultat ove situacije, Bosna i Hercegovina ne ulaže mnogo u napredak, čak ni kad se njeni susjedi pridruže NATO i EU ili napreduju prema željenoj integraciji”, kazao je Viker. 

Američki senator smatra da bi Sjedinjene Države, zajedno sa evropskim prijateljima, Dejtonski sporazum trebalo da shvataju kao temelj, na kojem će biti omogućen napredak. Podvukao je da bilo kakve podjele ili novi entiteti ne bi trebalo da budu predmet rasprave. 

“Američki političari takođe bi trebalo da podsjećaju sve da međunarodna zajednica, uključujući NATO, nije odustala od svojih ovlaštenja za BiH, već je jednostavno odlučila da ih povuče i iskoristiti ih manje robusno. Trebali bismo tražiti sporazum o ponovnom korištenju ovih ovlaštenja”, rekao je Viker.

On je poručio da Sjedinjene Države i Evropa trebaju da usvoje politiku nametanja sankcija pojedinim bh. zvaničnicima koji su jasno uključeni u korupciju ili koji ignorišu dejtonske parametre, bh. zakon i sudske odluke. 

“Viši američki zvaničnici, kao i članovi Kongresa, trebalo bi da u Sarajevu vide prioritet. Nadam se da će većina naših članova posjetiti BiH i povećaju našu vidljivost, pokažu našu trajnu predanost i unaprijede naše razumijevanje”, rekao je on.

Prema njegovim riječima, napravili su kompromise u Bosni i Hercegovini koje ne bi bili spremni prihvatiti nigdje drugo.

(Klix.ba)

Leave a Reply

Your email address will not be published.

Popularno