Zlato je sigurno utočište za „autokrate“ Rusije, Kine i Turske

Rusija, Kina i Turska aktivno kupuju zlato kako bi se riješili ovisnosti o dolaru, piše Neue Zürcher Zeitung. Tako je Moskva osigurana od novih sankcija Sjedinjenih Država. Ankara svoje domaće ekonomske probleme uglavnom rješava inflacijom. Peking je sebi postavio globalniji cilj da juan postane svjetska valuta.

FOTO: logicno.com

Od početka ove godine je Središnja banka Rusije kupila je 128 tona zlata, povećavši svoje rezerve na ukupno 2240 tona, piše Neue Zürcher Zeitung. Čelnik Kremlja Vladimir Putin aktivno provodi “dedolarizaciju”, ali u toj kampanji nije sam. Slični procesi odvijaju se u Kini i Turskoj. Čak i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker smatra da je “apsurdno” da Europa američkom valutom plaća 80% uvezene energije.


S druge strane, kineski predsjednik Xi Jinping je u više navrata govorio o ekonomskoj “hegemoniji” Sjedinjenih Država. Podsjetimo, Kina je prva u listopadu 2013. pozvala na „globalnu dedolarizaciju“ i počela provoditi proaktivnu politiku koju su kasnije prihvatile brojne zemlje svijeta.


Za razliku od drugih valuta, dionica ili obveznica, zlato je imovina koja nije vezana obvezama prema trećim stranama, objašnjava publikacija. Prema tome, plemeniti metal ne snosi nikakav kreditni rizik. Zbog toga je zlato “važna sastavnica antikrizne politike autokrata iz Rusije, Kine i Turske”.


„Te se zemlje plaše američke valute, jer je postala vrlo raširena u svijetu. Dolar se koristi u 90% međunarodnih valutnih transakcija, te gotovo uvijek pri kupnji ili prodaji nafte. Dvije trećine svjetskog duga denominirano je u dolarima. Sveprisutni američki novac prisiljava gospodarstva drugih zemalja da se prilagode financijskoj politici Washingtona i fluktuacijama prema vrijednosti zelenog dolara. Uz to, dominacija dolara na svjetskom deviznom tržištu čini ih ranjivim na američke ekonomske sankcije. Washington može blokirati imovinu bilo koje tvrtke ili banke koja radi s američkim novcem“, podsjeća švicarski list.



 

Rusija se protiv toga počela braniti 2014. godine, nastavlja Neue Zürcher Zeitung. Zemlja je bila pod američkim sankcijama pet godina i “razumjela svoje granice”. Moskva se bojala dodatnih sankcija, posebno isključivanja Rusije iz međunarodnog platnog sustava. Za Vladimira Putina su financijske sankcije Amerikanaca jednake ozbiljna prijetnja kao i vojna moć NATO pakta, piše list.


Pored toga, čelnik Kremlja na sve načine želi izbjeći ponavljanje situacije sa Sovjetskim Savezom, kada je zbog oštrog pada cijena nafte bivši predsjednik SSSR-a Mihail Gorbačov morao uzimati velike kredite od Zapada kako bi kupio hranu.


U 2018. godini je Središnja banka Rusije prodala gotovo sve američke državne dužničke obveznice. Umjesto njih je Kremlj prešao na juan, zlato, euro i jen. U trgovini Rusije s Europskom unijom i Kinom će europska valuta uskoro nadmašiti američku.


„Međutim, ponekad za takav pristup morate skupo platiti. Prošle je godine rusko gospodarstvo pretrpjelo velike gubitke zbog slabljenja juana“, tvrdi Neue Zürcher Zeitung.


Međutim, ruski BDP u 2018. godini je porastao za 2,3%, izvijestio je Rosstat.


U 2017. godini je ruski BDP porastao je za 1,6%, dok je u 2016. rast bio samo 0,3%. U 2015. je Rusija zabilježila recesiju od 2,5%, dok je 2014. Još uvijek bila pozitivna s rastom od 0,7%. U 2013. je ruski BDP porastao za 1,8 %, dok je 2012. skočio za 3,7%. Dakle, stopa rasta gospodarstva u 2018. godini bila je najviša od 2012. godine i mjere Kremlja i ruske vlade za suzbijanje negativnih učinaka sankcija su bile uspješne. Zanimljivo je da su podaci Rosstata za 2018. godinu značajno premašili predviđanja analitičara, uključujući ruske, koji su za prošlu godinu krajem prosinca gotovo uglas tvrdili da će gospodarski rast biti 1,7%. Stoga tvrdnja da je slabljenje juana „teško pogodilo rusku ekonomiju“ ne zvuči uvjerljivo, osim za publiku koja ne prati službene podatke i makroekonomske pokazatelje.


Za razliku od Moskve, Peking nije toliko ranjiv na američke sankcije, nastavlja švicarski list. Međutim, Azija doista želi ograničiti utjecaj dolara. Azijska financijska kriza krajem ’90-ih učinila je Kinu najvećim kreditorom Sjedinjenih Država. Sada se Kina pokušava riješiti dolara i učiniti juan svjetskom valutom.


Peking je najveći uspjeh postigao 2015. godine, kada je Međunarodni monetarni fond kineski novac uvrstio u prestižnu skupinu valuta s takozvanim posebnim pravom vučenja ili SDR (Special Drawing Rights).


U ostvarenju tog cilja se Kina uvelike oslanja na svoju ekonomsku moć i “juanizaciju” trgovine sirovinama, a ne na zlato. Za razliku od Rusije, zlatu čini relativno mali dio rezervi zemlje. Ipak, čak i s ovim omjerom, Kina u odnosu na druge zemlje ipak posjeduje znatne zlatne rezerve.


“Turska, čini se, postaje nova Rusija”, piše list.


„Vlada Recepa Tayyipa Erdogana se sve više kladi na zlato. U posljednjih nekoliko godina se kupovina plemenitih metala značajno povećala. Ankara se također sve više udaljava od svog NATO partnera, Sjedinjenih Država, a dolar za mnoge tvrtke u Turskoj postaje problematična valuta. To nije povezano samo s prijetnjama Donalda Trumpa koji obećava da će sankcijama “uništiti“ tursko gospodarstvo, već i s neuspjelom financijskom politikom koju je provodio sam Erdogan. Zemlja pati od visoke inflacije. Mnoge tvrtke dugove plaćaju u dolarima, a dobit im je u oslabljenim turskim lirama, zbog čega imaju problema s ispunjavanjem svojih financijskih obveza. Predsjednik zemlje poziva svoje ljude da kupuju nacionalnu valutu, ali Ankari treba i kupovina zlata ne samo da bi se oslobodila dolara, već i da bi stabilizirala liru“, zaključuje Neue Zürcher Zeitung.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram