Zgrade bh. ambasada u svijetu propadaju, a Vijeće ministara gomila milione na računu

Kritični su, prema ocjeni revizora, objekti u Madridu, Beču i Budimpešti. Dodatnih tri miliona KM akumulirano prodajom objekata u Tokiju i Bonnu

FOTO: haber.ba

Vijeće ministara BiH uskoro bi trebalo usvojiti izmjenu odluke o rekonstrukciji, adaptaciji i opremanju objekata za diplomatsko-konzularna predstavništva Bosne i Hercegovine u svijetu, kojom se sredstva za ovu namjenu sa 5.252.806 KM povećavaju na 8.252.806 KM.

Kako je obrazloženo u prijedlogu odluke, BiH je pripalo dodatnih tri miliona KM nakon postupka prodaje objekata diplomatskee i konzularne imovine bivše SFRJ za koju ne postoji zainteresovanost niti jedne države nasljednice. Riječ je novcu koji je pripao BiH nakon prodaj objekata u Tokiju (Japan) i Bonnu (Njemačka).

Istom odlukom za rekonstrukciju i adaptaciju objekta Ambasade BiH Madridu raspoloživa sredstva od 400.000 KM povećana su sada na 3.400.000 KM. Inače, ovaj objekat u Madridu prema ranijim odlukama Vijeća ministara ali i nalazima revizora, zajedno sa onim u Beču i Budimpešti zahtijevaju hitnu sanaciju.

No, umjesto da se tome što hitnije pristupi objekti propadaju a sredstva se iz godine u godinu prenose odnosno akumuliraju.

Tako su, prema revizorskom izvještaju za 2019. godinu ukuona sredstva iznosila 4.497.956 KM, no od toga su prenesena sredstva za višegodišnja kapitalna ulaganja iz prethodne godine iznosila 3.555.593 KM, a u budžetu za 2019. godinu odobren je iznos od 942.362 KM.

Od silnih miliona na računu Vijeća ministara BiH, prema nalazima revizora, ukupna realizacija višegodišnjih kapitalnih ulaganja u 2019. godini iznosila je tek 69.149 KM, što u odnosu na raspoloživa sredstva iznosi 1,53 posto. Za pretpostaviti da je u 2020. ovaj procenat bio još manji.

Kada je riječ o navedenom objektu u Madridu u 2019. godini uopće nije bilo nikakvih ulaganja. Također nije bilo ni planirane kupovine i adaptacija objekta DKP-a u Podgorici a raspoloživo je bilo milion i po KM. Za spomenuti objekat u Budimpešti na raspolaganju je bilo 800.000 KM no nije uložena ni marka. Nije bilo ni adaptacije objekta u Londonu iako je na raspolaganju bilo 18.695 KM.

– Iz svega navedenog može se zaključiti da se realizacija sredstava odobrenih za višegodišnje kapitalne projekte ne provodi zadovoljavajućom dinamikom. U manjem broju slučajeva realizacija projekata zavisi od vanjskih objektivnih faktora, npr. preseljenje država partnera NATO u zgradu “Z” u Briselu. Realizacija sredstava za višegodišnje kapitalne projekte je važna zbog potrebe zaštite već postojećih objekata od propadanja, racionalizovanja troškova zakupa prostora i zgrada, osiguranja adekvatnih uslova za rad zaposlenih te osiguranja kvalitetnije usluge korisnicima u DKP mreži BiH. Nizak procenat realizovanih višegodišnjih kapitalnih ulaganja se ne može u kontinuitetu godinama pravdati istim ili sličnim razlozima i argumentima, a sredstva se iz godine u godinu prenose bez značajnije realizacije istih – zaključili su državni revizori.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram