Zbog otapanja "glečera sudnjeg dana" mogle bi nestati države

Jedan od najvećih glečera na svijetu Tvejts, takozvani glečer sudnjega dana, topi se znatno brže nego što su naučnici očekivali, a njegov nestanak mogao bi podići globalni nivo mora za čak tri metra, pokazalo je novo istraživanje koje je sproveo Univerzitet u Njujorku.

FOTO: pixabay.com

Tim britanskih i američkih naučnika izbušio je rupu kroz otprilike 600 metara debeli glečer, na zapadu Antarktika, kako bi mjerili temperaturu na mjestu dodira leda i morske vode ispod njega, i otkrili kako je temperatura neposredno ispod glečera viša od nule.

Naučnici su mu već ranije dali naziv "glečer sudnjeg dana", zbog jezivih implikacija po svjetski nivo mora ako dođe do njegovog ubrzanog otapanja. Činjenica da je voda ispod glečera sada dovoljno topla da doprinosi otapanju, ozbiljan je razlog za zabrinutost.

"Topla voda u ovom dijelu svijeta, koliko da se udaljen činio, trebalo bi da služi kao upozorenje svima nama o potencijalnim drastičnim promjenama na planeti do kojih dovode klimatske promjene", kazao je vođa istraživanja,

Dejvid Holand, koji strahuje da se radi o znaku nezaustavljivog otapanja, prenosi Jutarnji list.

Tveits je jedan od dva glečera, uz glečer Pajn ajlend, koji predstavljaju "meki trbuh" Antarktika, s obzirom na opasnost od potpunog povlačenja. Tveits se pomjera brže od dva kilometra godišnje, svake godine sve brže, dok je istovremeno sve tanji i tanji.

Iako će za potpuno otapanje i podizanje nivoa mora biti potrebno nekoliko decenija, potencijalan učinak podizanja nivoa mora i za samo jedan metar mogao bi potpuno da devastira brojna gusto naseljena područja u Africi, Aziji, SAD i Evropi. Neke ostrvske države mogle bi potpuno da nestanu, a ugroženi su i brojni milionski gradovi, od Šangaja do Venecije, Majamija, Rio de Žaneira, Osake i mnogih drugih.

Desetine miliona ljudi biće prisiljene da napuste svoje domove i potraže utočište na višim nadmorskim visinama. Prema procjenama iz istraživanja objavljenog krajem prošle godine, do 2050. područja poplavljena tokom visoke plime obuhvatiće gradove i naselja u kojima danas živi oko 150 miliona ljudi, dok će učestale poplave pogađati područja na kojima ih danas živi oko 300 miliona.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram