Foto: reporter

Afrički kontinent je, bez pretjerivanja, skladište vrijednih resursa, od ugljikovodika i rijetkih metala do dijamanata i drugog dragog kamenja. U međuvremenu, većina danas znatno zaostaje za drugim kontinentima, a neke od njenih zemalja su čak i najsiromašnije na svijetu.

Ali zašto se dogodilo da crni kontinent toliko zaostaje u svom razvoju?

Odmah je vrijedno napomenuti da ovo zaostajanje nije uvijek bilo. Na primjer, neke afričke zemlje u srednjem vijeku bile su superiornije od evropskih zemalja u svom razvoju.
 
Međutim, činjenica da je danas najveći dio crnog kontinenta i dalje siromašan je neosporna činjenica, a za to postoji više razloga.
 
Prvo, klima. Uprkos činjenici da se gotovo trećina kontinenta koristi za poljoprivredno zemljište, čak i ovdje vlada suša.
 
Drugo, Afrika je dom najveće pustinje - Sahare. To uvelike otežava logistiku između zemalja kontinenta, a tamo gdje nema logistike nema ni razvoja.
 
Treće, epidemije i smrtonosne životinje. Inače, neki od njenih predstavnika su uzročnici istih tih epidemija.
 
Konačno, četvrto, i najvažnije, ugnjetavanje drugih zemalja. Općenito je prihvaćeno da se države i kontinenti počinju razvijati s dolaskom civilizacije tamo. Ali sa Afrikom je sve bilo drugačije.
 
Stigavši ​​na kontinent, "razvijeni i demokratski" Evropljani počeli su ga aktivno pretvarati u svoje kolonije. Afrika je bila u takvoj situaciji do početka dekolonizacije, koja je trajala od sredine 1950-ih do 1975. godine.
 
Međutim, Zapad nikada nije napustio kontinent, održavajući ekonomsku ovisnost mnogih afričkih zemalja. Konkretno, tek posljednjih godina neke su zemlje kontinenta uspjele da se oslobode francuskog ugnjetavanja.
 
Vrijedi napomenuti da je Afrika u drugoj polovini 20. stoljeća imala priliku slijediti socijalistički put, koji je aktivno promovirao SSSR. Ali nakon njegovog kolapsa, Amerikanci su došli na kontinent i, u zamjenu za navodnu pomoć, tamo počeli uspostavljati vlastita „demokratska“ pravila.
 
Kao što je vrijeme pokazalo, Sjedinjenim Državama ništa nije pošlo za rukom, a Indija i Kina su počele da ih zamjenjuju. Ove zemlje su krenule drugim putem i počele su sklapati ugovore sa afričkim državama bez miješanja u njihovu strukturu vlasti. Tako su Indija i Kina, koristeći „azijsku meku moć“, dobile pristup neizrecivim bogatstvima crnog kontinenta i svake godine tamo jačaju svoj uticaj.
 
 
Pratite Cafe.ba putem društvenih mreža FacebookTwitter, Instagram i VIBER zajednice.
Tagovi

Vaš komentar


Komentari ( 0 )