Komentari Posalji Stampaj

Američki zadatak

Upozorenja prvog američkog obavještajca Dennis Blaira, čelnika Nacionalne obavještajne agencije (NDI), da je BiH ključni izazov za stabilnost Europe, a potom i posjeta američke delegacije na čelu s uglednim senatorima John McCain i Joseph Lieberman Sarajevu, pokazuju da SAD ne odustaju od povratka u BiH. Propali pokušaj butmirskih pregovora švedskog ministra vanjskih poslova Carl Bildt u koji je, po osnovu transatlantske saradnje, uvučen i State department, očito nije obeshrabrio Washington.

Poruke koje su Mekejn i Liberman donijeli više nego jasno govore da nije više pitanje hoće li Amerika učiniti dodatne napore na rješavanju problema koje koče napredak BiH, nego kada će to učiniti i na koji način. Obamina administracija je, ponajviše zahvaljujući njegovom potpredsjedniku Joseph Biden, od početka pokazala interesiranje za našu zemlju. Istina, druga su žarišta, poput Afganistana, Pakistana, Bliskog istoka i Iraka bila i sigurno će i ostati prioritet u američkoj vanjskoj politici.

Međutim, rješavanje tih problema ne ide baš efikasno ni lako kako su neki očekivali, niti je uspjeh u naporima, posebno Obaminih specijalnih izaslanika Richarda Holbruka u Afganistanu i Pakistanu i Dennis Mitchell na Bliskom istoku, u cijelosti izvjestan. Stoga, Obamina administracija, ali i State department koji vodi Hilary Clinton hitno trebaju uspjeh na vanjskopolitičkom planu. Stoga bi BiH, kako mnogi smatraju, mogla biti šansa da Obamina administracija stekne samopouzdanje i autoritet na geopolitičkoj sceni, posebno u smislu sposobnosti "nation buildinga" - izgradnje države, što je Americi često osporavano. Deyton je američki projekt i njegova suštinska promjena je, zapravo, američki zadatak. Stav je to koji će bilo ko teško osporiti.

Američka zakonodavna vlast, Kongres i Senat po pravilu idu korak ispred aktuelne administracije, na neki način pripremajući teren za izvršnu akciju. Kongres SAD (Predstavnički dom) je još prošle godine usvajanjem rezolucije o BiH u kojoj poziva na odlučnu akciju i imenovanje specijalnog izaslanika za Balkan podržao novi angažman.

Sada su i najutjecajniji članovi Senata McCain i Liberman nakon posjete Sarajevu najavili da će razmotriti nove inicijative. Njihova poruka se posebno odnosila i na činjenicu da BiH predstoje važni parlamentarni izbori u listopadu, od kojih oni, kako je Liberman jasno rekao, očekuju da bh. građani biraju svoju "bolju budućnost".

Budući koraci

Znajući da je odlučniji američki angažman u BiH sada već izvjestan, ali i da je za svaku krupniju promjenu u politici Washingtona neophodan period sazrijevanja, treba očekivati da bi naredni mjeseci mogli biti iskorišteni u pripremi i analizi budućih koraka, koji u isto vrijeme moraju biti koordinirani i s naporima i planovima Europske unije. To ne znači da će oni biti i diplomatski i "pregovarački" mrtvi ali, kako su to iz Turske, važnog američkog saveznika, nedavno poručili, "niko ozbiljan u međunarodnoj zajednici ne očekuje suštinski dogovor o ustavnim promjenama prije izbora". Ali, nakon njih bit će otvorena vrata za diplomatsku ofanzivu i brzi dogovor za napredak BiH, koja, kako je to McCain jasno rekao, "više ne smije gubiti vrijeme".

Priroda nove inicijative

Kakva će biti priroda nove američke inicijative u ovoj je fazi teško reći, s obzirom na to da je još mnogo elemenata i ideja u igri. Mnogo će zavisiti od ishoda izbora, jer će budući dogovor zasigurno biti konglomerat stranog pritiska i dogovora domaćih lidera.

Osim konsenzusa u BiH, inicijativa će morati i fokusirati i usaglasiti stav međunarodne zajednice čija je podijeljenost posljednjih godina dala prostora domaćim "političkim trgovcima" da to zloupotrebljavaju u svoju korist, blokirajući napredak države.

Izvor: BH Telecom

Da bi ste postavili komentar morate biti registrovani i ulogovani.

Login / Registracija