Ima li smisla BRIKS? Indija i Kina postale ekonomski div, Rusija i Brazil u padu

BRAZILIJA, Zemlje BRIKS sastaju se u Brazilu.

FOTO: capital.ba

Ima li smisla taj format kad je ekonomski učinak Kine i Indije u kontrastu sa slabim rezultatima Brazila, Rusije i Južnoafričke Republike?


Akronim BRIK (bez Južnoafričke Republike) je 2001. smislio analitičar Goldman Saksa Džim O´Nil – on je bio ubjeđen da će pomenute zemlje ubrzanog ekonomskog razvoja zajedno sa SAD činiti pet najjačih privreda na svijetu u 21. veku.


Nobelovac Majkl Spens je potom predvidio da će BRIKS umjesto SAD i Evrope biti ključni motori svjetske privrede.


On je smatrao da će u prvoj dekadi 21. veka udio BRIKS u globalnom BDP preći 50%, navodi DW.


Zbog slabog pristupa glavnim funkcijama u međunarodnim finansijskim i razvojnim institucijama, BRIKS je 2014. osnovao Novu banku za razvoj (NDB) sa idejom da ona finansira infrastrukturne projekte u zemljama u razvoju.


Namjera je bila da ta institucija bude konkurencija Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci i da bude prekinut monopol Zapada na finansije i razvoj.


Banka je imala odobren kapital od 100 milijardi dolara (91 milijarda evra) i ponudila je svoje usluge svim zemljama-članicama UN.


Neki su izgubili priključak


Četiri godine kasnije, ona je već bila jedna od najvećih multulateralnih banaka za razvoj. Dala je više od pet milijardi dolara na ime kredita za 21 projekat.


Danas BRIKS nema mnogo smisla, napisao je S&P Global rejtings krajem oktobra. Tu piše da je BRIKS izgubio relevantnost zbog toga što je, dugoročno gledano, ekonomski razvoj članova protiče suviše različito.


Ekonomski učinak Kine i Indije je u posljednje dvije decenije u kontrastu sa slabim rezultatima Brazila, Rusije i Južnoafričke Republike, čiji je udio u globalnom prihodu padao od 2000. godine naovamo.


Indija i Kina su uspjele da prevaziđu predviđanja sa preloma vijekova, dok su Rusija i Južnoafrička Republika izgubile priključak 2005, a Brazil 2010. godine.


Rejting se razlikuje


“Različitost dugoročnog ekonomskog razvoja petorih zemalja su razvodnile pogled na BRIKS kao na koherentnu ekonomsku grupaciju”, napisao je nedavno O´Nil, dodavši da se povremeno šegačio upotrebljavajući akronim IK ciljajući na razočaravajući ekonomski razvoj brazilske i ruske privrede poslije 2011, razvoj koji je daleko ispod onoga što je trebalo ostvariti do te godine na osnovu scenarija planiranog do 2050.”


Ne samo ekonomski modeli petorih zemalja, već i njihovi finansijski rejtinzi se vrlo razlikuju. Kina je na ljestvici S&P stigla do rejtinga A+, dok ostali nisu mogli da se popnu tako visoko. Rusija i Indija su pet rangova niže, Južnoafrička Unija i Brazil sedam odnosno osam, rangova niže.


Neke brojke


Južnoafrička Republika se posljednja pridružila bloku i najmanja je od pet zemalja sa oko 50 miliona stanovnika, u poređenju sa 143 miliona u Rusiji, 1,2 milijarde u Indiji, 1,34 milijarde u Kini i oko 210 miliona u Brazilu.


BRIKS danas predstavlja 42% globalne populacije, 23% svjetskog BDP, 30% svjetske teritorije i 18% trgovine.


U posljednjoj deceniji, BDP grupe BRIKS je porastao za 179% a totalna trgovina zemalja-članica se povećala za 94%.


Od 2008. do 2017, prosječna stopa privrednog rasta u svijetu je iznosila oko 1%, a u zemljama BRIKS – oko 8%.


Čemu to?


“Važno pitanje glasi: kako će izgledati sljedeći korak BRIKS u težnji da diktira pravila u međunarodnom poretku kojem je potrebno vođstvo i usmjerenje?” – pitanje je koje je postavila Sanuša Najdu, šefica istraživačkog tima Univerziteta Juže Afrike.


Prvi zvaničan samit iz 2009, održan u Jekaterinburgu u Rusiji završen je kratkom deklaracijom koja sadrži 15 obaveza – kako prenosi istraživačka grupa BRIKS sa Univerziteta u Torontu i Ruske akademije za nacionalnu ekonomiju i javnu administraciju.


Prema analizi te grupe, prosječno je ispunjeno ukupno 77% tih obaveza kao što je izračunao Ekonomist. Kina najčešće drži riječ, Južnoafrička Republika – najrjeđe.


BRIKS je održao izvjestan kredibilitet kao “srednja sila”, ali u 2019, stupanjem Žaira Bolsonara sa njegovom desničarskom agendom na čelo brazilske države, situacija je postala fluidna.


Ali ne treba zaboraviti da se trojica od petorice lidera nalaze na čelu vrlo autoritarnih država a neki od njih žele da budu alternativa za globalnu dominaciju SAD: Si Đinping, Vladimir Putin, Žair Bolsonaro i Narendra Modi. DW.com

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram