Da li je ugroženo 56.000 radnih mjesta u Srpskoj

Proizvodnja u prerađivačkoj industriji RS, koja zapošljava najviše radnika i koja ima najveće učešće u spoljnotrgovinskoj razmjeni, ove godine je u konstantnom padu, a pojedini poslodavci smatraju da bi naredna godina mogla biti i lošija po njih.

FOTO: InfoBijeljina

Šestomjesečni pad ove proizvodnje iznosi 10,8 odsto, a preciznije rečeno u minusu je 16 grana iz ove oblasti, dok ih je osam zabilježilo pozitivne rezultate.

Pad bilježe prerada drveta, proizvodnja namještaja, proizvodnja tekstila, odjeće, te proizvodnja kože i proizvoda od kože…

Koliko je, s druge strane, prerađivačka industrija bitna za Republiku Srpsku pokazuju sljedeći podaci: više od petine radnika od ukupnog broja zapošljava ova industrija (u martu ih je bilo više od 56.000), a u izvozu iz Republike Srpske proizvodi ove industrije učestvuju sa čak 83,3 odsto. U prvih šest mjeseci naša prerađivačka industrija izvezla je oko 1,5 milijardi konvertibilnih maraka vrijednih proizvoda, dok je ukupan izvoz bio oko 1,8 milijardi KM.

Nažalost, plate radnika prerađivačke industrije su ispod republičkog prosjeka i u junu su prosječne iznosile 745 maraka.

Činjenica je da je prestanak rada Rafinerije nafte u Brodu uticao znatno na ukupan pad prerađivačke industrije, ali domaći privrednici strahuju od onoga što se dešava na evropskom tržištu gdje imaju partnere. Ove godine gotovo svi imaju manje narudžbe iz inostranstva zbog čega su smanjili proizvodnju, a sve to je uticalo na pad ukupne prerađivačke industrije.

Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, kaže da je očigledno je da je kriza zahvatila Evropu i da „mi uopšte nemamo pretpostavku u kojem će to prvacu naredne godine ići“.

– Dobar dio evropskih zemalja je u recesiji, Bregzit je u pitanju. Smanjen je izvoz drvne industrije, naročito finalne proizvodnje. Narudžbe iz Engleske su znatno smanjenje, iz Njemačke stagniraju, što nije nikako dobro. Pretpostavljam da će iduća godina biti još teža, a mi se ponašamo kada da sve cvjeta i da samo treba povećati plate – ocjenjuje Škrebić.

Dodaje da krizi u Evropi „moramo ići u susret i prilagođavati se kako nam se opet ne bi desila 2008. godina“.

– Tada smo zbog krize pričali o problemima koji će nas zadesti, a 2011. nam povećali poreze i doprinose. To se ne smije opet desiti, moramo raditi na poslovnom ambijentu – ističe Škrebić.

Vlado Pavlović, predsjednik Sindikata šumarstva, prerade drveta i papira RS, kaže da se, zbog dešavanja na evropskom tržištu koja je prouzrokovala smanjene naružbe iz RS i BiH, u ovom trenutnku djelomično mogu sigurnim smatrati oni radnici koji su zaposleni u preduzećima koja imaju granske kolektivne ugovore.

Proizvodnja drveta i proizvoda od drveta u Srpskoj je u prvoj polovini godine smanjena za 8,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

–U drvoprerađivačkoj industriji radnici su veoma ugroženi jer postoji veliki broj radnika koji rade na crno. Prema tome, sutra mogu i da nestanu sa liste primalaca plata, odnosno to su fantomski radnici koji nigde ne postoje na evidencijama – objašnjava Pavlović.

On tvrdi da je država poslodvacima u posljednjih nekoliko godina mnogo izašla u susret, smanjujući im razne obaveze, a da je čak bila spremna da prhvati da se isplata regresa u RS ne oporezuje.

– Međutim, to nisu prihvatili. Cinizam je da se ni za jotu, osim izuzetnih ljudi koji sami od sebe povećavaju platu, poslodavci nisu ništa od toga pretočili u plate – navodi Pavlović.

Šta kažu u Vladi?

Statističkim pokazateljima stanja u oblasti prerađivačke industrije i njihovom kretanju u prvih šjest mjeseci ove godine juče se bavila i Vlada RS. Na sjednici je upravo to bila jedna od tačaka dnevnog reda, ali u saopštenju za javnost poslije sjednice nije spomenuto ništa u vezi s tim. Portparol Privredne komore RS Vladimir Blagojević kaže da u ovoj asocijaciji privrednika ne smatraju da će u narednom periodu biti ugrožena radna mesta u prerađivačkoj inudustriji.

– Činjenica jeste da imamo pad proizvodnje u prerađivačkoj industriji, ali nekoliko preduzeća i dalje traži radnike – navodi Blagojević.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram