“BIĆE MANJE DJECE, LJUDI ĆE BITI USAMLJENI” Stručnjaci predvidjeli kakav će biti SVIJET POSLIJE KORONE

Psihološke posljedice pandemije korone uticaće na ljude na način da će se u skorijoj budućosti rađati manje djece, ljudi će biti više usamljeni, predvidjeli su eksperti iz SAD.

FOTO: HAYOUNG JEON/EPA

Stručnjaci su pregledali 90 studija kako bi predvidjeli šta čeka čovječanstvo poslije pandemije korona virusa, pa i ljude koji ne budu imali Kovid 19.

– Što duže bude trajala pandemija, posljedice će biti sve gore – objašnjava Marti Haselton, psiholog sa univerziteta Kalifornija u Los Anđelesu, prenosi Blic.

Ljudi će biti razočarani

Tim stručnjaka koji je radio na ovom istraživanju upozorava da bi budući parovi, koji su se upoznali putem video-poziva tokom karantina mogli da se razočaraju kada se konačno sretnu u spoljnom svijetu.

– Da li par ima hemiju? To ne možete da odredite putem poziva na Zumu – kaže profesorka Haselton.

Prognoze nisu obećavajuće, jer će se smanjiti broj rođene djece, brakova, što će uticati na smanjenje populacije pojedinih država, prenio je “Dejli mejl”.

Pad broja novorođenčadi će uticati na društvo i ekonomiju, samim tim će uticati i na poslove i podršku starijoj populaciji.

Idealizacija partnera

Nove, digitalno građene veze vjerovatno će dovesti do prevelike idealizacije potencijalnih partnera, odnosno pogrešnog razumijevanja koje može da znači da povezanost možda neće preživjeti susret sa stvarnošću.

Ovo, kao i propuštene prilike za sastanke uživo mogu da dovedu do toga da pojedinci duže ostanu sami.

Tim je primijetio i da, za razliku od proteklih kriza, pandemija ne okuplja ljude i većinom ne podstiče na povećanje empatije.

Teret na leđima žena

Pandemija je veći teret stavila na leđa žena, koje su i prije nje obično bile pod stresom zbog balansa karijere, ljubavnog života i porodičnih obaveza. Karantin i zatvaranje škola, na primer, opteretili su žene opsežnijim odgovornostima u domenu brige o djeci i obrazovanja.

Korijen ove nejednakosti nije u vezi samo sa tradicionalnim rodnim ulogama, tvrde iztraživači.

– Tokom evolucione istorije, reproduktivna sposobnost žene zavisila je u većoj mjeri od uspjeha svakog pojedinačnog potomka, dok kod muškaraca to nije slučaj – objašnjavaju.

Socijalni eksperiment

Tim sugeriše da bi ovaj trend može da dovede do “velikog odstupanja od “tradicionalnih” rodnih normi, gde žene zavise od muškarca kao onoga ko “donosi hljeb u kuću” i s tim povezanim pomacima išlo bi se dalje u socijalni konzervatizam”.

To bi moglo da uključi manje prihvatanje veza koje nisu monogamne, legalnih abortusa i prava seksualnih manjina, koji “krše rodne uloge i takođe su stereotipizovani kao promiskuitetni”.

Po mnogo čemu, stručnjaci su naglasili, “pandemija će postati globalni socijalni eksperiment”, a rezultati će se tek vidjeti, naveo je “Dejli mejl”.

Pratite Cafe.ba putem aplikacije za Android, iOS i društvenih mreža Facebook, Twitter i Instagram